Ageizam – najprihvaćenija predrasuda današnjice
Pojam ageizam, koji je 1976. godine uveo američki psihijatar Robert Neil Butler, odnosi se na slučajeve sustavne diskriminacije, stereotipiziranja i predrasuda prema osobama na temelju njihove dobi. Predrasude koje utječu na ponašanja i stavove nadasve se odnose na starenje i starije osobe. Ne samo da je ageizam stvarnost, već je jedno australsko istraživanje pokazalo da je ageizam danas najrašireniji i najprihvaćeniji oblik predrasude, prisutan u svim dobnim skupinama i u svim kontekstima — čak više od seksizma ili rasizma (1–4).
Radi se o predrasudi koja u suvremenom društvu nije samo neosporavana, nego je često i normalizirana, uz suučesništvo industrije koja je suptilno potiče i profitira od nje.
Star si i zato si…
… beskoristan za društvo, nemotiviran, nesposoban naučiti nove stvari, nesposoban sam donositi odluke, ne možeš se zaljubiti… to su samo neke od tipičnih predrasuda vezanih za starenje!
Starije osobe često su žrtve stigme, odnosno predrasuda i diskriminacije povezanih sa stanjem koje društvo percipira kao negativno i povezano s dobi i starenjem (npr. demencija ili invaliditet), što ih definira u očima drugih (5–6).
Izrazi poput „starac“ ili, još gore, „demencija“ često se koriste u svakodnevnom govoru s negativnim, uvredljivim prizvukom.
Za potporu ovim tvrdnjama navodim jedan nedavni primjer: kandidatkinji za regionalno vijeće Marche, regije u kojoj živim, upućene su uvrede kao ženi koja je uz to definirana kao “dementna“.
Među komentarima na društvenim mrežama, pa čak i u priopćenju same kandidatkinje, primijetila sam kako se zgražanje usredotočilo isključivo na seksizam, dok nitko nije obratio pažnju na nepravilnu uporabu izraza koji označava ozbiljno i teško zdravstveno stanje, tipično za starije osobe.
Znanje kao lijek protiv diskriminacije
Diskriminacija i uvrede ukazuju na potpunu neupućenost u stvarno značenje tih stanja, kao i na slabo razumijevanje fenomena starenja.
Brojne studije pokazuju da već samo osnovno poznavanje procesa starenja i/ili izravna interakcija sa starijim osobama pozitivno utječu na percepciju starosti, potičući veće razumijevanje i poštovanje prema starijima (7).
Predrasude prema starijim osobama, koje proizlaze iz neznanja, i ponašanja koja iz toga proizlaze nisu samo etički upitna, već imaju konkretne i ozbiljne posljedice na psihofizičko zdravlje starijih osoba.
Mnoga istraživanja pokazuju da auto-ageizam — tj. internalizacija negativnih stereotipa — navodi starije osobe da doista i same razviju negativnu sliku o sebi te se uvjere da su „ispale iz igre“ i da se ne mogu suočiti s određenim izazovima.
Međunarodne studije utvrdile su da između 60 % i 81 % starijih osoba internalizira negativna uvjerenja vezana za svoju dob, što značajno utječe na fiziološki proces starenja i psihološko stanje.
Auto-ageizam može čak dovesti do izbjegavanja traženja medicinske pomoći (8–10).
Dob i zdravstvene usluge
Iako zdravstveni djelatnici općenito pokazuju niske razine ageizma, na njihov rad često utječe nedostatak specifične edukacije o starenju i gerijatriji (11).
Iz tog razloga zdravstveni problemi na koje se žale starije osobe često se pripisuju dobi, smatraju se normalnima, neizlječivima ili nisu predmet dijagnostičkog ispitivanja i odgovarajućeg liječenja. Primjerice, poremećaji raspoloženja i depresija, koji su prilično česti među starijim pacijentima, često se ignoriraju ili podcjenjuju.
Borba protiv ageizma
Kao što jasno proizlazi iz navedenoga, upravo je neznanje uzrok mnogih problema povezanih sa starošću. Upravo zbog toga brojne međunarodne organizacije — poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Ujedinjenih naroda — promiču kampanje usmjerene na borbu protiv ageizma (12,13).
Tako se 1. listopada svake godine obilježava Međunarodni dan starijih osoba.
Foto: Jana Knor Unsplash
Bibliografija:
- Australian Human Rights Commission. (2021). What’s age got to do with it? Retrieved from: https://humanrights.gov.au/our-work/age-discrimination/publications/whats-age-got-do-it
- Istituto Beck. (n.d.). Accettare la vecchiaia ci fa belli. Retrieved from: https://www.istitutobeck.com/beck-news/accettare-la-vecchiaia-ci-fa-belli
- Valore D. (n.d.). Ageismo: cos’è e come riconoscerlo. Retrieved from: https://www.valored.it/news/ageismo/
- Marques, S., Mariano, J., Mendonça, J., De Tavernier, W., Hess, M., Naegele, L., Peixeiro, F., & Martins, D. (2020). Determinants of ageism against older adults: A systematic review. International Journal of Environmental Research and Public Health, 17(7), 2560. https://doi.org/10.3390/ijerph17072560
- Link, B. G., & Phelan, J. C. (2001). Conceptualizing stigma. Annual Review of Sociology, 27(1), 363–385. https://doi.org/10.1146/annurev.soc.27.1.363
- Doncel-García, B., Mosquera-Lajas, A., Fernandez-Gutiérrez, N., Fernandez-Atutxa, A., Lizaso, I., & Irazusta, J. (2022). Relationship between negative stereotypes toward aging and multidimensional variables in older people living in two different social environments. Archives of Gerontology and Geriatrics, 98, 104567. https://doi.org/10.1016/j.archger.2021.104567
- Cadieux, J., Chasteen, A. L., & Packer, D. J. (2019). Intergenerational contact predicts attitudes toward older adults through inclusion of the outgroup in the self. The Journals of Gerontology: Series B, 74(4), 575–584. https://doi.org/10.1093/geronb/gbx176
- Bodner, E., Palgi, Y., & Wyman, M. F. (2018). Ageism in mental health assessment and treatment of older adults. In L. Ayalon & C. Tesch-Römer (Eds.), Contemporary perspectives on ageism (pp. 241–262). Springer. https://doi.org/10.1007/978-3-319-73820-8_15
- Kang, H., & Kim, H. (2022). Ageism and psychological well-being among older adults: A systematic review. Gerontology and Geriatric Medicine, 8, 23337214221087023. https://doi.org/10.1177/23337214221087023
- Hu, R. X., Luo, M., Zhang, A., & Li, L. W. (2021). Associations of ageism and health: A systematic review of quantitative observational studies. Research on Aging, 43(7–8), 311–322. https://doi.org/10.1177/0164027520980130
- Fernández-Puerta, L., Caballero-Bonafé, A., de-Moya-Romero, J. R., Martínez-Sabater, A., & Valera-Lloris, R. (2024). Ageism and associated factors in healthcare workers: A systematic review. Nursing Reports, 14(4), 4039–4059. https://doi.org/10.3390/nursrep14040295
- https://www.who.int/teams/social-determinants-of-health/demographic-change-and-healthy-ageing/combatting-ageism
- https://www.decadeofhealthyageing.org/
