Znanost kaže… ovisi!
U ovo doba godine mnoge obitelji si postavljaju isto pitanje:
„Dovesti voljenog člana obitelji kući za Božić; da ili ne? Postoji li rizik da ukoliko ga/ju dovedemo kući stvari se pogoršaju?”
Na žalost, ne postoji univerzalan odgovor. Ne postoji univerzalno “ispravno” ili “pogrešno”.
Ali, dobra vijest je ta da nam, znanstvena istraživanja daju nekoliko korisnih smjernica koje mogu pomoći pri donošenju odluke.
Prvo: biti u zajednici je dobro (i znanost to potvrđuje)
Dokazi su prilično jasni:
Prisustvo obitelji može poboljšati kvalitetu života, posebno kod osoba s demencijom.
Tijekom COVID-a, nedostatak posjeta doveo je do povećane tjeskobe, zbunjenosti i čak pogoršanja fizičkog statusa kod starijih osoba i njihovih obitelji. Socijalna izolacija kod starijih osoba povezana je s pogoršanjem kognitivnog statusa, lošijim funkcioniranjem i većom smrtnošću.
Ukratko: rodbinski odnosi imaju pozitivan učinak.
Vidjeti svoje najdraže, osjećati se dijelom jedne zajednice, prizivati uspomene… sve to može biti jako korisno.
Foto: Pexels-Cottonbro
Ali pozor: “privremeni povratak kući” može destabilizirati
Stručna literatura već godinama opisuje relocation stress syndrome; svojevrsni “stres zbog premještanja” koji pogađa nadsve krhke starije osobe i one s demencijom.
Što se može dogoditi kada se promijeni okruženje, čak i samo na nekoliko dana? Kod osobe se može javiti zbunjenost, uznemirenost, dezorijentiranost, pad raspoloženja, pogoršanje fizičkog statusa.
I još nešto je posebno važno:
kratki boravci (npr. „ dva dana kući pa natrag”) spadaju među najrizičnije, jer znače dvije promjene okruženja u vrlo kratkom vremenu.
Osim toga, dovesti krhku osobu kući znači veći teret i za njegovatelja: stres, neprospavane noći, strah da će pogriješiti, fizički i mentalni umor.
To nikako ne treba podcijeniti.
Koji su dakle pro (prednosti) i kontra (rizici) prema znanosti?
Prednosti dolaska
• Potiče osjećaj pripadnosti i emocionalnu povezanost
• Smanjuje osjećaj izolacije
• Budi uspomene i može poboljšati raspoloženje (kod blažih slučajeva)
• Ojačava obiteljske odnose
Nedostaci / Rizici
• Promjena okruženja može izazvati dezorijentaciju ili uznemirenost
• Dvostruka seoba (kući – natrag u ustanovu) posebno je stresan
• Povećava opterećenje njegovatelja
• Ako skrb kod kuće nije adekvatna, rastu rizici (padovi, zbunjenost, pogoršanja)
U konačnici, dovesti voljenu osobu za praznike može biti dobra ideja kada:
osoba nema tešku demenciju
postoji relativna kognitivna i fizička stabilnost
dom je siguran i prilagođen
postoji konkretna pomoć (obitelj, njegovateljica, dodatna podrška)
moguće je održavati rutinu (obroci, lijekovi, navike)
nije riječ o kratkom, naglom odlasku i povratku
njegovatelj procjenjuje da je sposoban preuzesti na sebe brigu i obveze
Bolje je odustati (ili dobro razmisliti) kada:
osoba ima umjerenu do tešku demenciju ili izražene probleme u ponašanju
složene potrebe koje se kod kuće ne mogu adekvatno pokriti
nedostaje podrška njegovatelju
boravci su vrlo kratki („dva dana kod kuće pa povratak u dom”)
njegovatelj je već iscrpljen
Zasigurno je korisno pri donošenju ove odluke posavjetovati se s osobljem ustanove koje je upoznalo vašeg člana obitelji ili prijatelja te vam može pružiti manje emotivan savjet.
Ako se odlučite dovesti voljenu osobu kući, evo nekoliko praktičnih savjeta
• Pripremite sve unaprijed (rutina, lijekovi, raspored)
• Prilagodite dom na način da bude siguran
• Zamolite za pomoć: člana obitelji, njegovateljicu, volontera
• Zadržite poznate predmete koji pomažu orijentaciji
• Pripremite i sebe – emocionalno i fizički
• Organizirajte blagi i postepeni povratak u ustanovu, uz objašnjenja i umirujuće
Ponekad je dokaz ljubavi dovesti osobu kući. Druge pute ostaviti je ondje gdje joj je bolje.
A što drugi misle i govore? To je već njihov problem.
Bibliografija
1. Adelman, R. D., Tmanova, L. L., Delgado, D., Dion, S., & Lachs, M. S. (2014). Caregiver burden: A clinical review. JAMA, 311(10), 1052–1060.
2. Brown, L., et al. (2021). Impact of COVID-19–related visitation restrictions on cognitive and emotional outcomes in nursing home residents. Frontiers in Psychiatry, 12, 645–657.
3. Capezuti, E., et al. (2006). Relocation stress syndrome in older adults: A systematic review. Journal of Gerontological Nursing, 32(9), 34–42.
4. Chen, R., & Alvarez, M. (2021). Psychological distress in caregivers and long-term care residents during the COVID-19 pandemic: A mixed-methods study. Frontiers in Psychology, 12, 688–701.
5. Cohen-Mansfield, J., & Mintzer, J. E. (2005). Agitation in elderly persons with dementia: A review of treatment options. Journal of the American Geriatrics Society, 53(7), 1286–1294.
6. Gitlin, L. N., & Hodgson, N. (2016). Caregivers of individuals with dementia: Burden and unmet needs. The Gerontologist, 56(3), 391–403.
7. Harris, M., & Brody, E. (2019). Mental health consequences of residential relocation in dementia: A review of recent evidence. SAGE Dementia, 18(4), 1576–1592.
8. Kotwal, A. A., et al. (2020). Social isolation and health outcomes in older adults: A longitudinal cohort study. JAMA Network Open, 3(10), e2022345.
9. Lee, J. H., & Kim, K. (2018). Short-term relocation and its negative effects on people with dementia: A narrative review. Research in Gerontological Nursing, 11(2), 75–84.
10. Livingston, G., et al. (2017). Dementia non-pharmacological management strategies for behavioral symptoms: A systematic review. The Lancet Psychiatry, 4(5), 388–403.
11. Perissinotto, C. M., Stijacic Cenzer, I., & Covinsky, K. E. (2012). Loneliness in older persons: A predictor of functional decline and death. JAMA Internal Medicine, 172(14), 1078–1083.
12. Smith, J., & Lee, A. (2022). Family visitation and quality of life among residents with dementia in long-term care facilities. SpringerLink Journal of Geriatric Care, 15(4), 221–230.
13. Walker, C., & McCarthy, E. (2017). Environmental transitions and behavioral worsening in dementia: A systematic review. Aging & Mental Health, 21(5), 495–505.
14. Wilson, R., et al. (2013). Relocation outcomes in persons with dementia: Depression, cognitive decline, and adaptation over 12 months. Journal of the American Medical Directors Association (JAMDA), 14(11), 829–835.
