Riječi su važne
Prema definiciji iz Školskog rječnika Hrvatskog jezika, stȁrac i starica su muškarac i žena koji imaju mnogo godina, koji su u visokoj životnoj dobi (Hrvatski mrežni rječnik, n.d.-a). Iako se ova definicija ne čini uvredljivom, danas se izraz starac smatra uvredljivim.
Zapravo, osobu u poznim godinama obično nazivamo starijom osobom, osobom starije životne dobi, a postoje i mnogi drugi izrazi koji se smatraju pristojnijima i koriste se kako bi se izbjegla riječ starac: “osoba u godinama”, “osoba u poznijim godinama”, “osoba koja više nije mladac”, “ne mlad/a kao nekad”… Kada se pak želi zvučati modernije, poseže se za anglicizmom i koristi se izraz senior, koji je uglavnom rezerviran za starije osobe koje su još uvijek aktivne i imaju bolju kupovnu moć.
Ipak, nerijetko se događa da se u svakodnevnom govoru i u izravnom kontaktu s osobom “koja više nije mlada” koriste izrazi poput djed, bakica, dragi/draga, prijatelju/prijateljice i slično, da joj se ne persira te da se u razgovoru s njom koriste kratke i pojednostavljene rečenice, izgovorene mirnim tonom ili glasnije, gotovo kao da osoba ne može shvatiti ono što joj se govori. Riječ je o tzv. elderspeakingu ili komunikacijskom ageizmu (Shaw & Gordon, 2021).
Iako je takav način komunikacije često dobronamjeran i koristi se kako bi se osoba osjećala ugodno i prihvaćeno, može dovesti do toga da se ona osjeti podcijenjeno i da usvoji osjećaj manje vrijednosti.
Dva značajna primjera
Kada je riječ o odabiru prikladnih izraza, prisjećam se dva događaja.
Nekoliko dana nakon što sam počela raditi u bolnici, obilazila sam, u sklopu jednog istraživanja, pacijente po odjelima zajedno sa zdravstvenim djelatnicima. Jedna je dijetetičarka trebala mjeriti mišićnu masu starijih pacijenata i, došavši do kreveta jednog gospodina, otkrila ga je riječima: “Hajde, djedice, pokaži mi koliko imaš mišića!”. Još se sjećam pogleda njegove supruge, fine i uglađene gospođe, koja je pomalo tužnim glasom počela pričati o poslu kojim se bavio i ulozi koju je taj “djedica” imao u društvu.
Nedavno sam pak pratila svoju majku na hitni bolnički prijem. Osoblje, koje je bilo doista izuzetno ljubazno, obraćalo joj se riječima: “Vidi koja lijepa bakica”. Čim smo stigle kući, “lijepa bakica” je od mene tražila da joj sredim lak na noktima i obojim kosu — sve ono što se teško povezuje s klišejiziranom slikom “bakice”, jer iako poodmakle dobi, ona drži do njege i izgleda, upravo kao u mladosti!
Ove primjere navodim kako bih naglasila da prikladnost izraza koje koristimo i načina na koji se obraćamo starijoj osobi uvelike ovisi o osobnosti i individualnoj osjetljivosti te ga treba pažljivo odabrati. Doživljaj uvrede varira i potrebno ga je pažljivo procijeniti. I gospodin kojem smo mjerili mišićnu masu i moja majka vrlo dobro znaju da su stariji, ali su htjeli da se u obzir uzmu i druge njihove osobine i uloge. Neki ljudi preferiraju intimniji odnos, dok drugi žele zadržati distancu. To uvelike ovisi i o kontekstu (vlastiti dom, bolnica, starački dom itd.) te o specifičnom trenutku (Schnabel, Wahl, Streib & Schmidt, 2021).
… a ponašanje je još važnije
Živimo, naime, u eri političke korektnosti i politički korektnog govora, što podrazumijeva “izbjegavanje naziva, fraza, riječi ili sintagmi koje potiču predrasude ili bi mogle biti uvredljive za pripadnike različitih manjina ili skupina ljudi, jer se odnose na njihov spol, dob, spolnu usmjerenost, nacionalnu pripadnost, tjelesni nedostatak i slično” (Politički korektan govor, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, 2013.–2025., pristupljeno 26. ožujka 2025.). Međutim, ovaj se pristup često “ograničava, pod izlikom zalaganja za ideale društvene pravde, na jezični oblik, a ne na samu bit problema, čime pridonosi stvaranju nove institucionalne hipokrizije” (Canobbio, 2009, str. 39).
Riječi zasigurno imaju težinu, ali njihova prava moć ovisi o mnogim čimbenicima, prije svega o ponašanju koje ih prati. Ne komuniciramo samo riječima: značenje onoga što iskazujemo prenosi se tek 7 % verbalnom komunikacijom, 38 % tonom glasa (paraverbalna komunikacija) i čak 55 % govorom tijela (neverbalna komunikacija) (Caris-Verhallen, Kerkstra & Bensing, 1999).
Iako su studije dokazale kako riječi utječu na emocionalni odgovor, također su potvrdile da riječi, ako su lišene konteksta, osobito govora tijela, nisu dovoljne (Neurowebcopywriting, n.d.).
Štoviše, mogu čak prikrivati strahove, predrasude ili odbacivanje i biti čisto licemjerje.
Možda bi jednostavno obraćanje riječima Gospodine ili Gospođo moglo riješiti ovaj problem?
A vi, što mislite? Jeste li se ikada osjećali uvrijeđeno nekim od ovih izraza? Kako biste željeli da vam se obraćaju?
Foto Pexels
Bibliografija
- Canobbio, A. (2009). Politically correct. Enciclopedia dell’Italiano (p. 39). Roma: Istituto della Enciclopedia Italiana.
- Caris-Verhallen, W. M., Kerkstra, A., & Bensing, J. M. (1999). Non-verbal behaviour in nurse–elderly patient communication. Journal of Advanced Nursing, 29(4), 808–818. https://doi.org/10.1046/j.1365-2648.1999.00965.x
- Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. (2013.–2025.). Politički korektan govor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 26. ožujka 2025. s https://www.enciklopedija.hr/clanak/politicki-korektan-govor
- Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. (n.d.-a). Starac. Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. Pristupljeno 11. rujna 2025. s https://rjecnik.hr/mreznik/starac/
- Neurowebcopywriting. (n.d.). Neuroscienze della narrazione. Recuperato da https://www.neurowebcopywriting.com/neuroscienze-della-narrazione/
- Schnabel, E. L., Wahl, H. W., Streib, C., & Schmidt, T. (2021). Elderspeak in acute hospitals? The role of context, cognitive and functional impairment. Research on Aging, 43(9–10), 416–427. https://doi.org/10.1177/0164027520949090
- Shaw, C. A., & Gordon, J. K. (2021). Understanding elderspeak: An evolutionary concept analysis. Innovation in Aging, 5(3), igab023. https://doi.org/10.1093/geroni/igab023
- Treccani. (n.d.-c). Politically correct. Enciclopedia dell’Italiano. Recuperato da https://www.treccani.it/enciclopedia/politically-correct_(Enciclopedia-dell’Italiano)/
