Veliki kardiovaskularni događaji, poput infarkta i moždanog udara, i dalje su jedan od glavnih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je moždani udar četvrti najčešći uzrok smrti, s više od 3.200 smrtnih slučajeva godišnje (oko 6,3 % svih smrti), te je u Hrvatskoj češći kod žena nego kod muškaraca.
Kardiovaskularni rizik raste s godinama i razlikuje se među spolovima: muškarci češće obolijevaju u mlađim dobnim skupinama, dok se rizik kod žena značajno povećava nakon menopauze. Osnovni faktori rizika uključuju: stariju životnu dob, muški spol, povišeni krvni tlak, dijabetes, povišeni kolesterol, pušenje, pretilost i nezdrav način života.
Fotografija: Pexel -Byrahul
Prevalencija čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj je značajna: prema izvješćima, hipertenzija je prisutna kod oko 36−38 % odraslih, dijabetes kod približno 11−13 %, pretilost kod 23 %.
Njega i visok kronični stres često idu ruku pod ruku. Osobe koje skrbe za bliske mogu iskusiti stres, emocionalno i fizičko opterećenje, poremećaje spavanja i imati loše zdravstvene navika (smanjena tjelesna aktivnost, neuravnotežena prehrana, povećanje tjelesne težine, pušenje i konzumacija alkohola), što dodatno povećava njihov rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Znanstvene studije pokazuju da njegovatelji koji provode mnogo vremena u skrbi mogu ranije razviti hipertenziju, dijabetes i druge faktore rizika. To je posebno izraženo kod žena koje skrbe za članove obitelji, često u dobi kada su već u menopauzi ili postmenopauzi, što dodatno utječe na njihovo kardiovaskularno zdravlje.
Ove su spoznaje važan podsjetnik: briga o vlastitom zdravlju jednako je važna kao i briga o osobi kojoj se pomaže. Redovito praćenje čimbenika rizika, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana i traženje psihološke podrške kad je potrebno mogu značajno utjecati na vaše zdravlje.
Ako želiš procijeniti svoj rizik od razvoja većeg kardiovaskularnog događaja (infarkt ili moždani udar) ili rizik osobe koju njeguješ, možeš koristiti ovu besplatnu ljestvicu koju je razvio Spin‑off Sveučilišta Politehnike Marche, HUMTELEMED, za brzu procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika:
👉 https://www.humtelemed.it/scale/scaleFree
Ne gubi vrijeme: poznavanje vlastitog kardiovaskularnog rizika je prvi korak kako bi zaštitio svoje zdravlje kao i osobu o kojoj skrbiš. Iskoristi ovu besplatnu skalu već danas i podijeli rezultate s liječnikom kako biste zajedno razmotrili preventivne strategije i zdraviji način života.
Bibliografija
- GBD 2021 Global Burden of Disease study. The global burden and attributable risk factor analysis of cardiovascular disease between females and males, 1990‑2021. PMID: 40990611.
- Lloyd‑Jones DM, et al. Sex differences in lifetime risk and first manifestation of cardiovascular disease: a prospective population based cohort study. BMJ. 2014;349:g5992.
- https://www.plivazdravlje.hr/vijesti/clanak/38560/Mozdani-udar-je-u-Hrvatskoj-cetvrti-uzrok-smrti.html
- https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/824171
- https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/kardiovaskularno-zdravlje/je-li-vam-poznat-vas-rizik?
- Vitaliano PP, et al. Influence of caregiving on lifestyle and psychosocial risk factors among family members of patients hospitalized with cardiovascular disease. PMC. 2006.
- Aggarwal B, Mosca L. Heart disease risk for female cardiac caregivers. PMC. 2016.
- Cardiovascular risk in caregivers of people with dementia: systematic review. PMC. 2019.
