U prekrasnom okruženju Napulja, od 20. do 22. listopada, održan je osmi kongres Talijanskog društva za kliničku prehranu i metabolizam (SINUC).
Tom prilikom prisustvovala sam brojnim zanimljivim prezentacijama, a zajedno s mojim timom predstavila sam i rezultate našeg Servisa za kućnu enteralnu prehranu gerijatrijskih pacijenata.
Foto: Vincenzo Avanzolini, medicinski tehničar, Vivisol, dr. Paolo Orlandoni, IRCCS INRCA Ancona i ja
U svojoj prezentaciji naglasila sam važnost podrške neformalnim njegovateljima starijih pacijenata s multimorbiditetom kroz učinkovite i integrirane kućne zdravstvene usluge, izbjegavajući fragmentirane pristupe servisa i usluga po pojedinoj bolesti. Cilj takvog pristupa je poboljšanje kliničkih ishoda, i poboljšanje kvalitete života pacijenta i njegovatelja, te smanjenje potencijalno izbježivih hospitalizacija (Abdi et al., 2019; Chen et al., 2020; Chen, 2023).
Prevencija hospitalizacija ključna je iz nekoliko razloga:
- Psihološki stres pacijenta: hospitalizacija može izazvati anksioznost, konfuziju i emocionalnu nelagodu (Manion, 1995; Rustad et al., 2016).
- Komplikacije tijekom transporta: organizacija prijenosa može biti složena i skupa, a literatura pokazuje da oko 18% prijevoza uključuje komplikacije već tijekom transporta (Alabdali et al., 2017; Jeyaraju et al., 2021).
- Komplikacije povezane s hospitalizacijom: hospitalizacija može uzrokovati ozbiljne, ponekad i smrtonosne posljedice. Osim visokog rizika od infekcija, dugotrajno ležanje, ograničena pokretljivost i neadekvatna prehrana dovode do dekubitusa, gubitka mišićne mase, pogoršanja funkcionalnog statusa i produljenja bolničkog boravka, negativno utječući na sposobnost izvođenja svakodnevnih aktivnosti i nakon otpusta. U mnogim slučajevima, hospitalizacija uzrokuje pogoršanje kognitivnih funkcija a može dovesti i do smrti (Li, 2025; Carlson, 2023; Dwayer, 2014; Orlandoni, 2025).
Zbog toga je nužno da većina zdravstvenih intervencija bude provedena izravno u kući pacijenta, izbjegavajući transport čak i za ambulantne preglede kad god je to moguće.
U postizanju tih ciljeva, tehnološke inovacije igraju ključnu ulogu. Međutim, kako su pokazala i neka izlaganja tijekom kongresa, korištenje telemedicine od strane njegovatelja nije uvijek jednostavno. U tom kontekstu, medicinska sestra case manager ima ključnu ulogu: djeluje kao poveznica između različitih sudionika zdravstvenog sustava i pacijenta/njegovatelja, uspostavlja izravan i povjerljiv odnos s pacijentima i njegovateljima te ih podržava i u korištenju tehnologije (Joo & Huber, 2014).
Bibliografija:
Abdi, S., Spann, A., Borilovic, J., de Witte, L., & Hawley, M. (2019). Understanding the care and support needs of older people: A scoping review and categorisation using the WHO International Classification of Functioning, Disability and Health framework (ICF). BMC Geriatrics, 19, 195. https://doi.org/10.1186/s12877-019-1189-9
Alabdali, A., Fisher, J. D., Trivedy, C., & Lilford, R. J. (2017). A systematic review of the prevalence and types of adverse events in interfacility critical care transfers by paramedics. Air Medical Journal, 36(3), 116–121. https://doi.org/10.1016/j.amj.2017.01.011
Carfagnini, F., Cedrone, F., Fortunato, V., & Del Duca, L. (2020). Predictors of preventable hospitalizations in an Italian hospital. European Journal of Public Health, 30(Suppl. 5)
Carlson, K., et al. (2023). Survival, function, and cognition after hospitalization in long-term acute care hospitals. JAMA Network Open. https://doi.org/10.1001/jamanetworkopen.2023.xxxxxx
Chen, Y., Li, X., Ge, L., Pan, B., Bing, Z., Ying, X., Yang, K., & Han, X. (2020). Comparison of life quality in older adults living in traditional family versus nursing home: A systematic review and meta-analysis. Psychology, Health & Medicine, 27(5), 1072–1083. https://doi.org/10.1080/13548506.2020.1847303
Chen, L. K. (2023). Meeting growing demands and service gaps of home health care for older adults with disabilities. Archives of Gerontology and Geriatrics, 110, 105034. https://doi.org/10.1016/j.archger.2023.105034
Cristina, M. L., et al. (2022). Healthcare-associated infections and pathogen transmission in elderly patients. Journal of Hospital Infection, 120, 34–42.
Dwayer, R. (2014). Delirium and functional decline in hospitalized older adults: A review. Journal of Geriatric Nursing, 35(3), 210–218.
Jeyaraju, M., Andhavarapu, S., Palmer, J., Bzhilyanskaya, V., Friedman, E., Lurie, T., Patel, P., Raffman, A., Wang, J., & Tran, Q. K. (2021). Safety matters: A meta-analysis of interhospital transport adverse events in critically ill patients. Air Medical Journal, 40(5), 350–358. https://doi.org/10.1016/j.amj.2021.04.008
Joo, J. Y., & Huber, D. L. (2014). An integrative review of nurse-led community-based case management effectiveness. International Nursing Review, 61(1), 14–24
Li, S. (2025). Clinical characteristics and risk factors of hospital mortality in elderly patients with community-acquired pneumonia. Frontiers in Medicine, 12, 1512288. https://doi.org/10.3389/fmed.2025.1512288
Manion, P. S. (1995). The relocation stress syndrome: Implications for nursing practice. Journal of Gerontological Nursing.
Orlandoni P, Peladic NJ, Di Rosa M, Venturini C, Lattanzio F. Undernourished and Undertreated: The Role of Nutritional Care in Geriatric Hospital Outcomes. Nutrients. 2025 Sep 22;17(18):3021. doi: 10.3390/nu17183021. PMID: 41010545; PMCID: PMC12472704.
Rustad, E. C., Hjulstad, E., Veenstra, M., & Foss, C. (2016). Older patients’ experiences during care transition. BMC Health Services Research, 16, 1–9. https://doi.org/10.1186/s12913-016-1409-0
