Moja majka već godinama ne čuje dobro i, nažalost, sluh joj se i dalje pogoršava. Više se ne uzrujavam kada ne odgovori na telefon, niti je pitam zašto nije uzvratila poziv. Ipak, ovo njezino stanje duboko me zabrinjava.
Ponekad s njom gledam filmove ili TV serije koje je nekada pratila s velikim interesom, a koje sada gleda u potpunoj tišini, bez tona, bez reakcija.
Često sam razmišljala o tome da bi ta izolacija mogla negativno utjecati na njen kognitivni status, i upravo su me zbog toga negativno iznenadili rezultati nekih nedavno objavljenih studija.
Najnovija znanstvena istraživanja
Studija Ishak i sur. (2025), provedena na 2.946 odraslih i starijih osoba (prosječna dob = 74,9 ± 4,6 godina), pokazala je da je kod 66,1% sudionika tijekom osam godina, koliko su bili praćeni nakon ulaska u studij, dijagnosticiran gubitkak sluha, dok je 37,2% sudionika postavilo samodijagnozu. Među onima kojima je gubitak sluha dijagnosticiran audiometrijskim testovima, čak 32,0% razvilo je demenciju, neovisno o kategoriji gubitka (blagi, umjereni ili umjereno teški). Demencija je bila češća kod žena, osoba starijih od 75 godina i kod bijele populacije.
Druga studija, objavljena u Journal of the American Medical Directors Association (JAMDA), analizirala je povezanost između nastanka demencije i problema sa sluhom u skupini od 102.067 sudionika, prosječne dobi 57,8 ± 5,7 godina. Niti jedan od sudionika nije imao probleme sa sluhom na početku studije dok je tijekom follow-upa, koji je u nekim slučajevima trajao i više do 18 godina, 49,7% sudionika razvilo probleme sa sluhom, a 6,5% je razvilo jedan oblik demencije. Incidencija demencije bila je značajno viša kod osoba s gubitkom sluha u usporedbi s onima kod kojih nije zabilježeno oštećenje sluha (8,9% naspram 4,1%). Korištenje slušnih pomagala i asistivnih uređaja bilo je povezano sa smanjenim rizikom od demencije (Kodesh i sur., 2025).
Ovi rezultati su me posebno pogodili jer daju objektivnu težinu onome čega sam se bojala: da gubitak sluha zaista može doprinijeti kognitivnom propadanju.
Što je gubitak sluha?
Gubitak sluha (ili hypoacusia) je stanje koje uključuje djelomično ili potpuno smanjenje sposobnost percepcije zvuka, a može zahvatiti jedno ili oba uha. To je jedan od najčešćih senzorskih poremećaja a njegova učestalost raste s godinama.
Starenje je jedan od glavnih čimbenika rizika za gubitak sluha. Gubitak sluha u starosti prvenstveno zahvaća visoke frekvencije i napreduje postupno (Brant i sur., 1996; Li i sur., 2025). Procjenjuje se da prevalencija gubitka sluha raste sa svakim novim desetljećem života (Lin, Niparko & Ferrucci, 2011). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 12% svjetske populacije starije od 60 godina i gotovo polovica osoba starijih od 75 godina ima umjeren gubitak sluha (WHO, 2023). U Sjedinjenim Državama značajan udio korisnika Medicare-a starijih od 71 godine ima oštećen sluh a među njima se bilježi i slaba uporaba slušnih pomagala (Reed i sur., 2023).
Što je demencija?
Prema WHO-u, demencija je „sindrom, kronične ili progresivne prirode, obilježen propadanjem kognitivne funkcije koje je izraženije nego kod normalnog procesa starenja. Pogađa pamćenje, razmišljenje, orijentaciju, razumijevanje, računanje, učenje, jezik i prosudbu. Također uključuje poremećaje ponašanja i osobnosti te značajno otežava svakodnevni život i neovisnost osobe“ (WHO, n.d.; Elahi & Miller, 2017).
Kakve veze ima gubitka sluha s demencijom?
Gubitak sluha može značajno utjecati na socijalnu izolaciju i usporavanje kognitivnih funkcija, doprinoseći razvoju demencije. Mehanizmi ove povezanosti još nisu u potpunosti jasni. Među najnovijim hipotezama su sljedeće (Azeem i sur., 2023; Johnson i sur., 2021; Lasica i sur., 2025):
- Sluh stimulira određena područja mozga; smanjenjem tog stimulusa, pogođena područja mogu se brže atrofirati.
- Osoba s gubitkom sluha troši mnogo kognitivnih resursa na razumijevanje zvukova, na uštrb drugih kognitivnih procesa.
- Gubitak sluha može biti posljedica događaja koji također utječu na mozak, poput ishemije, upale ili neuropatije.
- Promjene u sluhu mogu ubrzati patološki procesi poput nakupljanja tau proteina i utjecati na promijenu funkcija mozga.
Kako se osjeća starija osoba s problemom sluha?
Gubitak sluha duboko utječe na emocionalno, kognitivno i socijalno stanje starijih osoba. Izaziva (Shukla i sur., 2020; Ciorba i sur., 2012; National Council on Aging, 2021):
- tjeskobu i brigu zbog ne razumijevanja drugih.
- depresiju povezanu s izolacijom i smanjenim sudjelovanjem u društvenim aktivnostima.
- gubitak autonomije, jer poteškoće u slušanju mogu ograničiti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti na siguran način.
- socijalnu izolaciju, zbog poteškoća u komunikaciji s obitelji ili prijateljima.
- opće pogoršanje kvalitete života
A njegovatelj (caregiver)?
I stres i nervoza koju izaziva komunikaciji sa starijim osobama s oštećenim sluhom kod njegovatelja tema su brojnih istraživanja. Razne studije pokazale su da gubitak sluha kod osobe koju se njeguje utječe na odnos skrbi, povećava stres i frustraciju skrbnika te često dovodi do socijalne izolacije i ljutnje na navedenu osobu (Lazzarotto i sur., 2016; Lazzarotto i sur., 2019; Ge i sur., 2025; Dunsmore i sur., 2020).
Moram priznati da je komunikacija sa starijom osobom koja ne čuje zaista stresna i iscrpljujuća! Svaki put kada razgovaram s majkom moram podići glas, a onda tako nastavim razgovarati i s drugim ljudima. Nakon nekoliko dana provedenih u Splitu, vraćam se u Anconu s upalom grla!
S druge strane, jasno osjećam njezinu frustraciju: često glumi da je razumjela, kada je očito da ništa nije shvatila, i tada mi se čini tako mala i bespomoćna. Ponekad nas optužuje da smo agresivni prema njoj, vjerojatno zato što neverbalno komuniciramo umor zbog naporne verbalne interakcie.
Zašto stariji ljudi ne koriste slušna pomagala?
Unatoč znanstvenim dokazima da uporaba slušnih pomagala smanjuje rizik od izolacije, depresije i kognitivnog propadanja, mnogi stariji ljudi ih i dalje ih ne koriste ili ih koriste neredovito.
Razlozi su višestruki i mogu se grupirati u psihološke, društvene, ekonomske i praktične čimbenike. Prema nekim studijama, manje od 30% starijih osoba s značajnim gubitkom sluha redovito koristi slušno pomagalo (Reed i sur., 2023).
Čak i kada ih koriste, uglavnom ih ne koriste redovito. Studija provedena u Finskoj na osobama od 70 do 85 godina pokazala je da samo 55,4% korisnika slušnih pomagala koristi uređaje svakodnevno, samo 27,3% više od 6 sati dnevno, dok ih 10,7% uopće ne koristi (Salonen i sur., 2013).
Zašto?
Često, posebno u početku, starija osoba pokušava opravdati poteškoće izjavama poput „ljudi ne govore jasno“ ili „televizija ima zbunjujući zvuk“, umjesto da prizna da ne čuje (Knudsen i sur., 2010).
Drugi razlozi uključuju fizičku nelagodu, poteškoće u održavanju pomagala, nezadovoljstvo zvukom.
Buka u pozadini, akustički povratni signal (pištanje), nelagoda pri nošenju, iritacija slušnog kanala (Ng i sur., 2015; Jenstad, 2011) dodatni su razlozi odbijanja uređaja.
Ostale prepreke su ekonomske i informativne prirode. Slušna pomagala predstavljaju značajnu investiciju, a troškovi ne pokrivaju uvijek nacionalni ili regionalni zdravstveni sustavi. Konačno, ključni je aspekt nedostatak edukacije i podrške: prilagodba na slušno pomagalo nije automatska već iziskuje određeno vrijeme, strpljenje i pomoč stručnjaka i članova obitelji. Mnoge osobe nisu informirane o tome da postoje moderni, diskretni i lako prilagodljivi uređaji, i ne dobivaju adekvatnu podršku nakon kupnje (Ferguson i sur., 2017).
Kako pomoći osobi s gubitkom sluha
Pomoći starijoj osobi s gubitkom sluha ne znači samo nabaviti joj slušno pomagalo (ako ga prihvaća) (Ferguson i sur., 2017). To prvenstveno znači uspostaviti ispravnu komunikaciju s njom!
Važno je izbjegavati stereotipe prema kojima se podrazumijeva da starija osoba ne razumije smisao onoga što joj se govori. Čak i ako ima određenih poteškoća, nužno je s njom komunicirati s poštovanjem i, ako je moguće, s dodatnom pažnjom i ljubaznošću.
Evo i nekoliko praktičnih pravila za bolju komunikaciju s osobama oštećenog sluha (ASHA, 2023; NIDCD, 2022):
- Obraćati joj se s udaljenosti od 1–2 metra.
- Govoriti polako i jasno, održavajući normalan ton glasa.
- Govoriti bez žvakanja ili prekrivanja usta.
- Usmjeriti se prema uhu na koje bolje čuje.
- Smanjiti buku u okolini tijekom razgovora (promet, TV, radio, buka iz drugih prostorija itd.).
- Gledati osobu dok se govori, kako bi mogla pratiti izraze vašeg lica, čitati s usana i pratiti geste.
- Ako osoba nije razumjela, ponoviti poruku.
- Po potrebi reformulirati izjavu kako bi shvatila.
- Provjeriti dali je razumjela, tražeći, na primjer, da ponovi ključni dio poruke.
- Po potrebi napisati.
I za kraj, sudbina je htjela da mi upravo jučer, dok sam pripremala ovaj post, majka ispriča vijest s društvene mreže o „čudesnom“ spreju ili lijeku koji može poboljšati sluh.
Duboko me ljuti vidjeti koliko određena industrija koristi bol, bolest i očaj ljudi. Ali to je tema koja zaslužuje poseban post!
Kao i sve bolesti, gubitak sluha mora se pravilno dijagnosticirati, utvrditi uzroke gubitka i primijeniti odgovarajuće terapije.
Napomena: Nisam liječnik, a informacije sadržane u ovom članku imaju isključivo informativnu svrhu. Sadržaj je rezultat bibliografske pretrage, osobnih opažanja i iskustava te ni na koji način ne zamjenjuje profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Ako sumnjate da imate problem sa sluhom ili bilo koje drugo medicinsko stanje, uvijek se obratite liječniku ili kvalificiranom stručnjaku za točnu procjenu i odgovarajuće smjernice liječenja.
Bibliografija:
American Speech-Language-Hearing Association. (2023). Tips for communicating with people who have hearing loss.
Azeem, A., Julleekeea, A., Knight, B., Sohail, I., Bruyns-Haylett, M., & Sastre, M. (2023). Hearing loss and its link to cognitive impairment and dementia. Frontiers in Dementia, 2, 1199319. https://doi.org/10.3389/frdem.2023.1199319
Brant, L. J., Gordon-Salant, S., Pearson, J. D., Klein, L. L., Morrell, C. H., Metter, E. J., & Fozard, J. L. (1996). Risk factors related to age-associated hearing loss in the speech frequencies. Journal of the American Academy of Audiology, 7(3), 152–160. PMID: 8780987
Ciorba, A., Bianchini, C., Pelucchi, S., & Pastore, A. (2012). The impact of hearing loss on the quality of life of elderly adults. Clinical Interventions in Aging, 7, 159–163.
Dunsmore, K., Smith, R., & Johnson, T. (2020). The effort of caring: The caregivers’ perspective of dual sensory impairment. Frontiers in Education, 5, 572201.
Elahi, F. M., & Miller, B. L. (2017). A clinicopathological approach to the diagnosis of dementia. Nature Reviews Neurology, 13(8), 457–476.
Erwin, D. Z., & Chen, P. (2025). Hearing loss in the elderly. In StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing.
Ferguson, M. A., Woolley, A., & Munro, K. J. (2017). The impact of self-efficacy, expectations, and readiness on hearing aid outcomes. International Journal of Audiology, 55(S3), S34–S41.
Gates, G. A., & Mills, J. H. (2005). Presbycusis. Lancet, 366(9491), 1111–1120.
Ge, S., Zhang, X., & Li, Y. (2025). Informal caregiving for people with dementia and hearing or vision impairment. PMC.
Ishak, E., Burg, E. A., Pike, J. R., Amezcua, P. M., Jiang, K., Powell, D. S., Huang, A. R., Suen, J. J., Lutsey, P. L., Sharrett, A. R., Coresh, J., Reed, N. S., Deal, J. A., & Smith, J. R. (2025). Population attributable fraction of incident dementia associated with hearing loss. JAMA Otolaryngology–Head & Neck Surgery, 151(6), 568–575.
Jenstad, L., & Moon, J. (2011). Systematic review of barriers and facilitators to hearing aid uptake in older adults. Audiology Research, 1, e25. https://doi.org/10.4081/audiores.2011.e25
Johnson, J. C. S., Marshall, C. R., Weil, R. S., Bamiou, D.-E., Hardy, C. J. D., & Warren, J. D. (2021). Hearing and dementia: From ears to brain. Brain, 144(2), 391–401. https://doi.org/10.1093/brain/awaa429
Knudsen, L. V., Öberg, M., Nielsen, C., Naylor, G., & Kramer, S. E. (2010). Factors influencing help seeking, hearing aid uptake, hearing aid use and satisfaction with hearing aids: A review of the literature. Trends in Amplification, 14(3), 127–154.
Kodesh, A., Taitelbaum-Swead, R., Kuper, H., Khachaturian, A. S., Sandin, S., & Levine, S. Z. (2025). The risk of dementia following hearing disorder onset: A national cohort study. Journal of the American Medical Directors Association, 26(10), 105817.
Lasica, A. B., Sheppard, J., Yu, R. C., Livingston, G., Ridgway, N., Omar, R., Schilder, A. G. M., & Costafreda, S. G. (2025). Association between adult-onset hearing loss and dementia biomarkers: A systematic review. Ageing Research Reviews, 104, 102647. https://doi.org/10.1016/j.arr.2024.102647
Lazzarotto, F., Micco, A., Di Berardino, F., & Meneghello, F. (2016). Age-related hearing loss in individuals and their caregivers. PMC.
Lazzarotto, F., Micco, A., Di Berardino, F., & Meneghello, F. (2019). Coping with age-related hearing loss: Patient-caregiver dyad perspectives. Health and Quality of Life Outcomes, 17, 123.
Li, F. F., Fu, Z. Y., Han, K., et al. (2025). Trends and driving factors of age-related hearing loss and severity over 30 years: A cross-sectional study. BMC Geriatrics, 25, 387.
Lin, F. R., Metter, E. J., O’Brien, R. J., Resnick, S. M., Zonderman, A. B., & Ferrucci, L. (2013). Hearing loss and incident dementia. Archives of Neurology, 68(2), 214–220.
Lin, F. R., Niparko, J. K., & Ferrucci, L. (2011). Hearing loss prevalence in the United States. Archives of Internal Medicine, 171(20), 1851–1852.
Livingston, G., Huntley, J., Sommerlad, A., Ames, D., Ballard, C., Banerjee, S., … Mukadam, N. (2020). Dementia prevention, intervention, and care: 2020 report of the Lancet Commission. Lancet, 396(10248), 413–446.
National Council on Aging. (2021). Can hearing loss affect mental health in older adults? ncoa.org.
National Institute on Deafness and Other Communication Disorders (NIDCD). (2022). Tips for talking to people with hearing loss. U.S. Department of Health & Human Services.
Ng, J. H., & Loke, A. Y. (2015). Determinants of hearing-aid adoption and use among the elderly: A systematic review. International Journal of Audiology, 54(5), 291–300. https://doi.org/10.3109/14992027.2014.966922
Reed, N. S., Garcia-Morales, E. E., Myers, C., Huang, A. R., Ehrlich, J. R., Killeen, O. J., … Deal, J. A. (2023). Prevalence of hearing loss and hearing aid use among US Medicare beneficiaries aged 71 years and older. JAMA Network Open, 6(7), e2326320.
Salonen, J., Johansson, R., Karjalainen, S., Vahlberg, T., Jero, J.-P., & Isoaho, R. (2013). Hearing aid compliance in the elderly. B-ENT, 9(1), 23–28.
Shukla, A., Harper, M., Pedersen, E., Goman, A., & Reed, N. (2020). Hearing loss, loneliness, and social isolation. PMC.
Southall, K., Gagné, J. P., & Jennings, M. B. (2010). Stigma: A negative and a positive influence on help-seeking for adults with acquired hearing loss. International Journal of Audiology, 49(11), 804–814.
World Health Organization. (n.d.-a). Dementia.
World Health Organization. (n.d.-b). Facts in pictures: Dementia.
World Health Organization. (2021). World report on hearing. WHO.
World Health Organization. (2023). Deafness and hearing loss.
