Upravljanje padovima kod starijih osoba
Padovi su učestali u starijoj dobi, a posljedice pada idu od smanjenja autonomije do njenog potpunog gubitka i smrti.
Učestalost padova u kućnom okruženju
Nedavno objavljeni rezultati studije Chen i suradnika pokazuju da više od 25% osoba starijih od 65 godina u SAD-u doživi barem jedan pad godišnje, a 37% tih slučajeva rezultira ozljedama (Chen et al., 2025). Ista studija, koja je analizirala incidenciju padova u razdoblju od 1990. do 2021., ukazuje na globalni porast broja padova, pri čemu je Zapadna Europa područje s najvećom učestalošću padova koji uzrokuju ozljede (10.134.329 slučajeva), a Hrvatska prema vrijednosti starosno standardizirane stope incidencije padova zauzima drugo mjesto na svjetskoj razini.
Meta-analiza iz 2023., temeljena na 31 studiji sa ukupno 70.868 starijih osoba, pokazuje da oko 30% osoba starijih od 65 godina koje žive kod kuće padne barem jednom godišnje, s većom učestalošću kod žena nego kod muškaraca (43–44% naspram 21–23%) (Li et al., 2023).
Posljedice padova: ozljede i kvaliteta života
U SAD-u, 37% padova kod starijih osoba uzrokuje ozljede različitog stupnja težine. Utjecaj padova na kvalitetu života u starijim dobnim skupinama veći je od utjecaja kroničnih respiratornih bolesti i raznih tipova karcinoma (Chen et al., 2025).
Talijanske smjernice za prevenciju padova navode da 20% padova zahtijeva medicinsku intervenciju, a 5–10% ozljeda čine prijelomi kuka. Prema istom izvoru, dulje vrijeme provedeno na tlu nakon pada povećava rizik od dehidracije, dekubitusa, rabdomiolize, hipotermije i upale pluća.
Padovi također imaju psihološke posljedice: povećavaju strah kod starijih osoba i njegovatelja, negativno utječući na mobilnost i samostalnost u svakodnevnim aktivnostima (Liu et al., 2021).
Neplanirane ozljede predstavljaju peti uzrok smrti kod starijih osoba, a padovi su odgovorni za oko dvije trećine smrti nakon neplanirane ozljede (Rao, 2005). Chen et al. (2025) navode da su između 1990. i 2021. smrtni slučajevi uzrokovani padom porasli za 174,08%, dosegnuvši 555.539 slučajeva u 2021.
Smjernice za upravljanje padovima
S obzirom na navedene brojke i na moguće posljedice, jasno je da su razvijene brojne nacionalne i međunarodne smjernice za prevenciju i upravljanje padovima, kao npr. World Falls Guidelines (Montero-Odasso et al., 2022) ili American Journal of Nursing, koji sadrži praktične upute za njegovatelje o upravljanju, prilagodbi okoline i edukaciji (Powell-Cope et al., 2018).
Sve smjernice započinju identifikacijom rizičnih čimbenika, prepoznavanjem onih koji se mogu ukloniti, a zatim navode upute za njegovatelje (ili osobe koje su sposobne same se podignuti) o tome što poduzeti u slučaju pada.
Prevencija: identifikacija rizičnih čimbenika
Identificirati rizične čimbenike za nastanak padova od primarne je važnosti kod skrbi oko starije osobe. Prema GBD bazi podataka, glavni čimbenici rizika za smrtnost i ozljede usljed pada kod starijih osoba, na svjetskoj razini, uključuju konzumaciju alkohola, nisku gustoću kostiju, ozljede na radu i pušenje.
No postoje brojni dodatni čimbenici o kojima je nužno voditi računa kod starijih osoba.
a) Karakteristike starijih osoba:
• Visoka dob
• Ženski spol (padovi su učestaliji kod žena)
• Strah od pada (negativno utječe na pad)
• Povijest prethodnih padova (osobe koje su već pale imaju veći rizik od ponovnog pada)
• Poremećaj vida
• Depresija, demencija, kronične bolesti i komorbiditeti
• Poremećaj ravnoteže i poteškoće kod hodanja
• Polifarmacija
• Malnutricija i sarkopenija: meta-analiza na više od 10.000 starijih osoba pokazala je da je sarkopenija značajno povezana s povećanim rizikom od padova, posebno kod muškaraca koji žive kod kuće (Zhang et al., 2020; Li et al., 2023)
b) Okolina:
• Tepisi i namještaj koji otežavaju kretanje te ih je nužno razmjestiti
• Arhitektonske barijere
• Neadekvatna upotreba pomagala
• Neprikladna obuća
• Slaba rasvjeta
• Isl (Li et al., 2023)
c) Strah njegovatelja
Strah njegovatelja od pada osobe o kojoj skrbi može ograničiti mobilnost starije osobe, dodatno povećavajući njezin strah od padova, smanjujući njezinu samostalnost i tjelesnu aktivnost, doprinoseći dodatno razvoju ili pogoršanju sarkopenije (Ang et al., 2019; Wilkinson et al., 2018).
Kako bi procijenio rizike, njegovatelj mora imati uvid u kliničko stanje osobe o kojoj skrbi, informacije o eventualnim prethodnim padovima, procijeniti okolinu i, po mogućnosti, prilagoditi je potrebama osobe o kojoj skrbi te promicati redovitu tjelesnu aktivnost i mobilnost starije osobe.
Za samoocjenu rizika od pada moguće je izvesti testove dostupne na sljedećem linku: https://www.muh.hr/images/Kako-sprijeciti-pad.pdf
Riječ je o dokumentu “Kako spriječiti pad” Matice umirovljenika Hrvatske, u kojem se navode testovi samoprocjene rizika od pada, kao i vježbe koje je korisno prakticirati radi jačanja snage mišića i stabilnosti.
Iako nije validiran na hrvatskom jeziku, prilaže se engleska verzija testa Fall Risk Questionnaire [FRQ] kako bi se dao uvid u osnovne elemente koji utječu na povećani rizik od pada.
Što učiniti ako pad dogodi: upravljanje padom
Njegovatelj treba biti upoznat s tehnikama prve pomoći i postupcima kod pada. Obuka omogućava da njegovatelj očuva mir, pomogne umiriti stariju osobu nakon pada te ju potakne na suradnju kod procjene uzroka i posljedica pada.
Prije nego što pokuša podići osobu koja je pala, njegovatelj treba dobro procijeniti:
• Stanje svijesti i disanje
• Eventualne ozljede glave, prijelome ili krvarenje
Ako postoje ozbiljne ozljede, ne pokušavajte podignuti stariju osobu, već odmah pozovite hitnu pomoć (PLN).
Ako nema ozbiljnih problema i intervencija ne ugrožava zdravlje i sigurnost samog njegovatelja, njegovatelj može pomoći osobi da se podigne, vodeći je do stolice ili nekog drugog stabilnog elementa namještaja, pomažući joj da prvo stane na koljena, a zatim se ustane oslanjajući se o namještaj. Ako je osoba ležala, treba je okrenuti na bok, a zatim na ruke i koljena, prije podizanja (Li et al., 2023).
Ako osoba ne surađuje, njegovatelj će morati podnijeti veći teret (“mrtvu težinu”) te mora zatražiti pomoć. Dok čeka na pomoć, njegovatelj mora pokriti osobu koja leži na tlu i umiriti ju.
Nakon podizanja, stariju osobu treba dodatno umiriti, zabilježiti događaj i obavijestiti liječnika obiteljske medicine radi eventualnih pregleda ili prilagodbe terapije.
Upute o tome kako se podići nakon pada dostupne su u dokumentu Matice umirovljenika na linku: https://www.muh.hr/images/Kako-sprijeciti-pad.pdf
Foto naslovnica: Pexels – Enginakyurt
1Meta-analiza je statistička studija koja analizira rezultate više studija na istu temu kako bi se dobila preciznija ukupna procjena i prevladali problemi malih uzoraka i nesuglasni rezultati, analizirajući razloge tih nesuglasica.
Odricanje odgovornosti
Informacije u ovom članku imaju isključivo informativnu i edukativnu svrhu, s ciljem podrške neformalnim njegovateljima u razumijevanju i upravljanju padovima kod starijih osoba. Sadržaj se temelji na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima. Međutim, ne zamjenjuje procjenu, dijagnozu ili liječenje od strane kvalificiranog zdravstvenog stručnjaka. Za bilo kakav zdravstveni problem, sumnju na pad ili potrebu za intervencijom, uvijek se preporučuje konzultirati svog liječnika ili ovlaštenog zdravstvenog djelatnika.
Bibliografski izvori i web izvori
- Chen, Q. F., Ni, C., Jiang, Y., Chen, L., Liao, H., Gao, J., … Song, W. (2025). Global burden of disease and its risk factors for adults aged 70 and older across 204 countries and territories: A comprehensive analysis of the Global Burden of Disease Study 2021. BMC Geriatrics, 25(1), 462. https://doi.org/10.1186/s12877-025-06095-1
- Li, Y., Hou, L., Zhao, H., Xie, R., Yi, Y., & Ding, X. (2023). Risk factors for falls among community-dwelling older adults: A systematic review and meta-analysis. Frontiers in Medicine, 9, 1019094. https://doi.org/10.3389/fmed.2022.1019094
- Rubenstein, L. Z. (2006). Falls in older people: Epidemiology, risk factors and strategies for prevention. Age and Ageing, 35(Suppl. 2), ii37–ii41. https://doi.org/10.1093/ageing/afl084
- Chen, Y., Dai, F., Huang, S., et al. (2025). Global, regional, and national burden of falls among older adults: Findings from the Global Burden of Disease Study 2021 and projections to 2040. npj Aging, 11, 85. https://doi.org/10.1038/s41514-025-00275-4
- Liu, M., Hou, T., Li, Y., et al. (2021). Fear of falling is as important as multiple previous falls in terms of limiting daily activities: A longitudinal study. BMC Geriatrics, 21, 350. https://doi.org/10.1186/s12877-021-02305-8
- Montero-Odasso, M., et al. (2022). World guidelines for falls prevention and management for older adults: A global initiative. Age and Ageing, 51(9), afac205. https://doi.org/10.1093/ageing/afac205
- Powell-Cope, G., Thomason, S. D., Bulat, T., Pippins, K. M., & Young, H. M. (2018). Preventing falls and fall-related injuries at home. AJN, American Journal of Nursing, 118(1), 58–61. https://doi.org/10.1097/01.NAJ.0000529720.67793.60
- Zhang, X., Huang, P., Dou, Q., Wang, C., Zhang, W., Yang, Y., … Zeng, Y. (2020). Falls among older adults with sarcopenia dwelling in nursing home or community: A meta-analysis. Clinical Nutrition, 39(1), 33–39. https://doi.org/10.1016/j.clnu.2019.01.002
- Rao, S. S. (2005). Prevention of falls in older patients. American Family Physician, 72(1), 81–88.
- Ang, S. G. M., O’Brien, A. P., & Wilson, A. (2020). Carers’ concern for older people falling at home: An integrative review. Singapore Medical Journal, 61(5), 272–280. https://doi.org/10.11622/smedj.2019142
- Ang, S. G. M., O’Brien, A. P., & Wilson, A. (2019). Understanding carers’ fall concern and their management of fall risk among older people at home. BMC Geriatrics, 19, 144. https://doi.org/10.1186/s12877-019-1162-7
- Wilkinson, A., Meikle, N., Law, P., Yong, H. J., Butler, P., Kim, J.,Hale, L. (2018). How older adults and their informal carers prevent falls: An integrative review of the literature. International Journal of Nursing Studies, 82, 13–19. https://doi.org/10.1016/j.ijnurstu.2018.03.002
- Rubenstein LZ, Vivrette R, Harker JO, Stevens JA, Kramer BJ. Validating an evidence-based, self-rated fall risk questionnaire (FRQ) for older adults. J Safety Res. 2011 Dec;42(6):493-9. doi: 10.1016/j.jsr.2011.08.006. Epub 2011 Nov 17. PMID: 22152267.
- PNLG – Prevenzione delle cadute da incidente domestico negli anziani: La linea guida italiana del Piano Nazionale Linee Guida (PNLG) tratta specificamente la prevenzione delle cadute negli anziani a domicilio. (n.d.). Ministero della Salute. https://www.salute.gov.it/imgs/C_17_pubblicazioni_975_allegato.pdf
