Emocionalna ambivalentnost
Posljednjih dana posvetila sam mnogo vremena čitanju objava njegovatelja starijih osoba u posvećenim zajednicama i na taj način nazočovala raznim problemima koje nosi skrb, a koji su u blagdanskom razdoblju posebno izraženi.
U mnogim objavama bila je uočljiva emocionalna ambivalentnost: ljubav i želja da se pruži pomoć i potpora, i istovremeno sa željom za udaljavanjem, ogorčenje, ljutnja…, sve to često praćeno osjećajem krivnje.
S tim u vezi, želja mi je pojasniti kako nema ničeg pogrešnog u takvim emocijama.
Istraživanja pokazuju da skrb donosi brojne pozitivne emocije, kao što su:
• osobno zadovoljstvo
• emocionalni i relacijski rast
• dublje emocionalne veze
• radost i ljubav u pružanju skrbi
(Lee & Li, 2022; Ponsoda & Díaz, 2024)
No ista je literatura još bogatija studijama i rezultatima koji ukazuju na negativne osjećaje koji prate skrb i njegu. Ti su osjećaji, prema literaturi, osobito prisutni kod djece koja se brinu o roditeljima, te kod njegovatelja osoba s demencijom, znatno više nego kod roditelja koji skrbe o svojoj potrebitijoj djeci (Diodati, 2023; Lin i sur., 2012; Shim i sur., 2012).
Fonte: Unsplash – Jon Tyson
Negativne emocije mogu imati brojne i različite uzroke. U nastavku navodim samo one glavne koji se spominju u znanstvenoj literaturi:
• Skrb ponekad nije rezultat slobodnog izbora, već se djeca brinu o roditeljima zato što se to smatra moralnom i kulturnom obvezom – sinovskom (filijalnom) obvezom. Činjenica da ta obveza nije odabrana, već je nametnuta, kod djece-njegovatelja izaziva ljutnju, pa čak i osjećaj zarobljenosti u toj ulozi (Silverstein i sur., 2006; Quinn i sur., 2015; Pearlin i sur., 1990).
• Filijalna nezrelost, odnosno nesposobnost djeteta da prihvati starenje roditelja i potrebu da im pomaže unutar određenih granica i mogućnosti, pritom čuvajući sebe i vlastiti život, često doprinosi osjećaju krivnje, bijesa i burnoutu. Ona čisto negativno utječe i na odnose s drugim članovima obitelji koji skrb o roditelju doživljavaju na drukčiji i neapsolutan način.
• Na spremnost djeteta da skrbi o roditelju uvelike utječe i kvaliteta prethodnog odnosa: loš i kompliciran odnos čini zadatak još zahtjevnijim (Lin & Wu, 2019).
• Način suočavanja s ulogom njegovatelja ovisi, naravno, i o psihološkim i emocionalnim resursima svake osobe.
• Negativne se emocije obično pojačavaju što je veća ovisnost i broj potreba osobe o kojoj se skrbi (broj bolesti, težina stanja, sposobnost suradnje pacijenta, vrsta skrbi…), s brojem osoba o kojima se skrbi (oba roditelja, roditelji i djeca…) te s trajanjem skrbi (početak nesamostalnosti, broj sati skrbi dnevno…), što sve negativno utječe na psihološku dobrobit njegovatelja (Priego-Cubero i sur., 2023).
• Nedostatak emocionalne podrške, praktičnih alata ili pomagala, te ograničena financijska sredstva također pridonose stresu i negativnim emocijama (Verbakel i sur., 2018).
Ovo je, naravno, samo jedan nepotpun popis mogućih uzroka negativnih emocija u skrbi. U stvarnosti ti uzroci rijetko djeluju sami: često se isprepliću, preklapaju i koegzistiraju, čineći emocionalno iskustvo još složenijim.
Ovom objavom nemam namjeru, niti nažalost mogućnost, ponuditi rješenja ili recepte za “rješavanje” tih “emocija”, iako bih to jako voljela. Moj je jedini cilj ukazati na to da je doživljavanje negativnih emocija normalno, ljudski i da se događa svima koji se brinu o nekome.
Ovaj kratak i nepotpun popis može eventualno biti poticaj da se zastane i razmisli o tome koji su, za svakoga pojedinačno, korijeni onoga što se osjeća, bez osuđivanja i bez samookrivljavanja.
Jedino što doista osjećam da mogu reći jest ovo: posao koji njegovatelj obavlja je ogroman. To je tih, često nevidljiv posao, ali od neizmjerne vrijednosti za osobu o kojoj se skrbi i za cijelo društvo. Možda sve te emocije, koliko god bile iscrpljujuće, zaslužuju da se kroz njih prođe i da se na kraju objedine u jednu veliku emociju: ponos na ono što svakodnevno radiš.
Bibliografske reference
• Cejalvo, E.; Martí-Vilar, M.; Gisbert-Pérez, J.; Badenes-Ribera, L. (2025). Stress as a Risk Factor for Informal Caregiver Burden. Healthcare, 13, 731. https://doi.org/10.3390/healthcare13070731
• Diodati, F. (2023). Narrating the caring fatigue: stories of the ambivalence of filial care in a caregivers’ self-help group in Italy. Anthropology & Medicine, 30(3), 215–229. https://doi.org/10.1080/13648470.2023.2171238
• Hammersmith, A. M., Lin, I. F. (2019). Evaluative and Experienced Well-being of Caregivers of Parents and Caregivers of Children. Journal of Gerontology: Psychological Sciences, 74(2), 339–352. https://doi.org/10.1093/geronb/gbw065
• Jiang, N., Lu, N., Sun, Q., Lou, V. W. Q. (2020). Positive and negative experiences and life satisfaction among spousal caregivers for frail older adults in urban China. Age and Ageing, 49(4), 622–627. https://doi.org/10.1093/ageing/afaa032
• Lee, Y., Li, L. (2022). Evaluating the Positive Experience of Caregiving: A Systematic Review of the Positive Aspects of Caregiving Scale. The Gerontologist, 62(9), e493–e507. https://doi.org/10.1093/geront/gnab092
• Lin, I. F., Fee, H. R., Wu, H. S. (2012). Negative and positive caregiving experiences: a closer look at the intersection of gender and relationships. Family Relations, 61(2), 343–358. https://doi.org/10.1111/j.1741-3729.2011.00692.x
• Lin, I. F., Wu, H. S. (2019). Early-Life Parent-Child Relationships and Adult Children’s Support of Unpartnered Parents in Later Life. Journal of Gerontology: Psychological Sciences, 74(5), 869–880. https://doi.org/10.1093/geronb/gby020
• Pearlin, L. I., Mullan, J. T., Semple, S. J., Skaff, M. M. (1990). Caregiving and the stress process: An overview of concepts and their measures. The Gerontologist, 30(5), 583–594. https://doi.org/10.1093/geront/30.5.583
• Ponsoda, J. M., Díaz, A. (2024). Positive Emotions in Family Caregivers of Alzheimer’s Disease Patients. Journal of Clinical Medicine, 13(8), 2322. https://doi.org/10.3390/jcm13082322
• Quinn, C., Clare, L., Woods, B. (2015). The impact of motivations and meanings on caregiver well-being. International Psychogeriatrics.
• Silverstein, M., Gans, D., Yang, F. (2006). Intergenerational support to aging parents: The role of norms and burden. Journal of Gerontology: Social Sciences.
• Shim, B., Barroso, J., Davis, L. L. (2012). A comparative qualitative analysis of stories of spousal caregivers of people with dementia. International Journal of Nursing Studies, 49(2), 220–229. https://doi.org/10.1016/j.ijnurstu.2011.09.003
