Na ovu temu izdan je iznimno velik broj akademskih publikacija. Kao što je već istaknuto u tekstu posvećenom definiciji neformalnog njegovatelja, iza tog jednog naziva kriju se vrlo različite situacije, iz kojih proizlaze i raznolike potrebe.
No, potrebe njegovatelja mogu se svrstati u dvije glavne kategorije:
- potrebe povezane s brigom za korisnika/korisnicu skrbi
- potrebe samog njegovatelja
U prvu skupinu ubrajaju se edukacijski tečajevi i sve informacije koje se odnose na pružanje skrbi, a koje omogućuju njegovatelju da svoje zadatke obavlja s manje fizičkog i psihičkog stresa, osiguravajući pritom korisniku veći stupanj sigurnosti i učinkovitosti same skrbi.
Druga skupina potreba vezana je izravnije uz samog njegovatelja kao osobu potrebe, međutim, proizlaze iz njegove uloge njegovatelja (psihološka podrška, razonoda itd.).
Zadovoljavanje potreba njegovatelja ima za cilj osigurati njihovu fizičku i psihičku dobrobit, koja se u konačnici odražava i na stanje korisnika (Akçoban & Eskimez, 2023; Zaalberg i sur., 2023).
Jasan primjer važnosti zadovoljavanja tih potreba jest nedavna smrt glumca Genea Hackmana: nakon iznenadne smrti supruge, koja mu je bila jedini njegovatelj, Hackman je preminuo nakon sedam dana bez hrane i lijekova.
Kao što je već rečeno, brojna su istraživanja o neslužbenim njegovateljima, njihovim potrebama i poteškoćama, a sva su pokazala da, iako se posljedice pružanja skrbi mogu očitovati i na fizičkoj razini, negativne posljedice koje zahtijevaju prioritetne intervencije uglavnom su psihološke naravi.
Primarna potreba njegovatelja odnosi se, naime, na psihološku podršku (Faronbi, Faronbi, Ayamolowo i Olaogun, 2019). Nedavno istraživanje koje je Talijanski institut za zdravstvo proveo na više od 2000 ispitanika, uglavnom žena, pokazalo je da je više od 40% njegovateljica razvilo kronične bolesti, prvenstveno psihičke naravi.
Istraživanje iz 2023. godine provedeno na 311 njegovatelja starijih pacijenata s demencijom pokazalo je da je više od 40 % sudionika imalo od umjerenog do teškog opterećenja (burden) (Akçoban & Eskimez, 2023). U istom istraživanju identificirano je pet prediktora s izravnim značajnim učinkom na opterećenje njegovatelja:
- razina krhkosti pacijenata
- trajanje skrbi
- broj komorbiditeta
- spol njegovatelja (žene su ranjivije)
- emocionalni odnos (bliskija povezanost negativno je utjecala na opterećenje) (Vrettos i sur., 2023)
Druge studije posebno su proučavale psihološke posljedice skrbi kod pacijenata s demencijom, pri čemu su utvrđene visoke razine depresije (više od 30 % njegovatelja) i anksioznosti (više od 40 %) (Schulz & Sherwood, 2008; Collins & Kishita, 2020; Sallim, Sayampanathan, Cuttilan i Ho, 2015).
Kako se može podržati njegovatelje?
Talijanska studija provedena između 2019. i 2020. na 387 njegovatelja starijih osoba analizirala je ulogu socijalne podrške. Istraživanje je naglasilo važnost socijalne podrške, otkrivši da su njegovatelje najviše podržavali članovi obitelji, dok se značajan dio osjećao malo ili nimalo podržan od strane prijatelja (35,3 % “nikada”) te zdravstvenih i socijalnih službi (26,4 % “nikada”) (Bongelli i sur., 2024).
Osjećaj socijalne izoliranosti posebno je bio izražen među njegovateljicama koje nisu članovi obitelji, budući da one često nisu dio zajednice u kojoj rade, udaljene su od svojih obitelji i ne govore ili slabo govore jezik.
Još jedan važan aspekt psihofizičkog zdravlja njegovatelja odnosi se na specifičnu edukaciju za njegovanje. Takva bi edukacija imala višestruke pozitivne učinke: osigurala bi sigurniju skrb i za njegovatelje i za korisnike, mogla bi ojačati ugovorna prava profesionalnih njegovatelja te bi obiteljima osigurala kvalificiranu pomoć. Međutim, ti aspekti zahtijevaju institucionalno i zakonodavno priznavanje uloge njegovatelja.
Kada je riječ o njegovateljima članovima obitelji, nužne su walfare intervencije kao, npr., slobodni plaćenidani za zaposlene članove obitelji koji skrbe o starijim osobama, mogućnosti rada na daljinu isl.
Njegovanje i gospodarstvo
Njegovatelji brinu o zadovoljavanju osobnih potreba kao i potreba osoba o kojima skrbe. Budući da se radi o vrlo velikom broju potreba različite prirode, skrb o starijima u kućnom okruženju zapravo predstavlja važnu tržišnu priliku za brojne sektore koji svojim proizvodima i uslugama mogu olakšati zadatke njegovanja i poboljšati kvalitetu života njegovatelja i starijih osoba (silver i longevity economy).
Najvažnije potrebe odnose se na:
- informacije (administrativne, financijske, pravne, medicinsko-zdravstvene)
- osiguranje
- edukacija (njegovanje, sigurnost, kuhanje, jezik, informatika itd.)
- građevinarstvo (npr. uklanjanje arhitektonskih barijera)
- nekretnine
- slobodno vrijeme i rekreacija (fitness, putovanja, tečajevi)
- psihološka podrška (savjetovanje, coaching)
- domotika i uređaji za skrb, njegu i sigurnost
- farmaceutski sektor, asistencija i društvo
- zdravstvene usluge
Foto: Pexels – Noellegracephotos
Bibliografija
- Akçoban, S., & Eskimez, Z. (2023). Homecare patients’ quality of life and the burden of family caregivers: A descriptive cross-sectional study. Home Health Care Serv Q, 42(3), 216–229. https://doi.org/10.1080/01621424.2023.2177224
- Bongelli, R., Busilacchi, G., Pacifico, A., Fabiani, M., Guarascio, C., Sofritti, F., Lamura, G., & Santini, S. (2024). Caregiving burden, social support, and psychological well-being among family caregivers of older Italians: A cross-sectional study. Front Public Health, 12, 1474967. https://doi.org/10.3389/fpubh.2024.1474967
- Collins, R. N., & Kishita, N. (2020). Prevalence of depression and burden among informal caregivers of people with dementia: A meta-analysis. Ageing and Society, 40(11), 2355–2392. https://doi.org/10.1017/S0144686X19000527
- Faronbi, J. O., Faronbi, G. O., Ayamolowo, S. J., & Olaogun, A. A. (2019). Caring for the seniors with chronic illness: The lived experience of caregivers of older adults. Arch Gerontol Geriatr, 82, 8–14. https://doi.org/10.1016/j.archger.2019.01.013
- Schulz, R., & Sherwood, P. R. (2008). Physical and mental health effects of family caregiving. Am J Nurs, 108(9 Suppl), 23–27. https://doi.org/10.1097/01.NAJ.0000336406.45248.4c
- Sallim, A. B., Sayampanathan, A. A., Cuttilan, A., & Ho, R. (2015). Prevalence of mental health disorders among caregivers of patients with Alzheimer disease. J Am Med Dir Assoc, 16(12), 1034–1041. https://doi.org/10.1016/j.jamda.2015.09.007
- Vrettos, I., Anagnostopoulos, F., Voukelatou, P., Panayiotou, S., Kyvetos, A., Nikas, A., et al. (2023). Factors associated with health-related quality of life of informal caregivers of older patients and the mediating role of subjective caregivers’ burden. Psychogeriatrics, 23, 286–297. https://doi.org/10.1111/psyg.12930
- Zaalberg, T., Barten, D. G., van Heugten, C. M., Klijnsma, P., Knarren, L., Hiemstra, Y., Kurvers, R. A. J., Lekx, A. W., Mooijaart, S. P., & Janssen-Heijnen, M. (2023). Prevalence and risk factors of burden among caregivers of older emergency department patients. Sci Rep, 13(1), 7250. https://doi.org/10.1038/s41598-023-31750-1
