Prema istraživanju američkog instituta National Council on Aging (2022.), 94,9 % osoba starijih od 60 godina u Sjedinjenim Američkim Državama ima barem jednu kroničnu bolest, a čak 78,7 % njih ima dvije ili više (multimorbiditet). Procjenjuje se da se 23 % ukupnog globalnog tereta bolesti odnosi na osobe starije od 60 godina (Prince et al., 2015.).
Kardiovaskularne bolesti (hipertenzija, ishemijska bolest srca, moždani udar) predstavljaju glavni zdravstveni problem starije populacije na globalnoj razini. Arterijska hipertenzija najraširenija je među njima: pogađa između 50 % i 70 % odraslih osoba te više od 75 % osoba starijih od 80 godina (WHO, 2021.; DERIVA Study, 2013.).
Ostale česte bolesti među starijim osobama uključuju:
- Dijabetes melitus, koji se javlja kod 15–20 % osoba starijih od 65 godina (International Diabetes Federation [IDF], 2021.);
- Kronične respiratorne bolesti (KOPB, emfizem, astma), koje su prisutne kod približno 10–15 % starijih od 65 godina (CDC, 2023.);
- Mišićno-koštane bolesti, osobito artroza, čija se prevalencija kreće između 30 % i 50 % kod osoba starijih od 65 godina, s većom učestalošću među ženama, te osteoporoza koja pogađa oko 30 % žena i 10 % muškaraca starijih od 65 godina (WHO, 2023.; Johns Hopkins Arthritis Center, 2020.);
- Neurokognitivni poremećaji (demencija i Alzheimerova bolest), čija prevalencija raste s dobi: pogađa od 5 do 10 % osoba starijih od 65 godina do približno 30 % osoba starijih od 85 godina (Prince i sur., 2015.).
Najučestalije bolesti osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj
Prema službenim podacima, u Hrvatskoj je 2019. godine 52 % osoba starijih od 65 godina imalo barem tri kronične bolesti. Ova brojka varirala je od 44,3 % među osobama u dobi od 65 do 74 godine do 66 % među osobama starijim od 85 godina (DZS, 2022.).
43,2 % osoba starijih od 65 godina imalo je ozbiljne kronične bolesti, a među osobama starijima od 85 godina taj postotak iznosio je 58,4 % (DZS, 2022.).
Podaci Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2023. godinu o vodećim skupinama bolesti koje su uzrokovale hospitalizaciju u stacionarnim bolnicama i dnevnim bolnicama pokazuju da su među starijim osobama najčešće bile bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine, bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, bolesti probavnog sustava te bolesti dišnog sustava (HZJZ, 2023.).
Kod osoba starijih od 74 godine, među važnim uzrocima hospitalizacije bio je i prijelom bedrene kosti (HZJZ, 2023.).
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj visoka prevalencija dijabetesa: u 2022. godini prevalencija dijabetesa u odrasloj populaciji iznosila je oko 12,3 %, dok se među starijim osobama smatra da doseže čak 25 % (Dijabetes Hrvatska, 2022.).
Prevalencija demencije, uključujući Alzheimerovu bolest, kod osoba starijih od 60 godina u Hrvatskoj iznosi manje od 4 % (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024.).
Kronične plućne bolesti, koštano-zglobne bolesti i osteoporoza uobičajene su u starijoj populaciji i važan su uzrok morbiditeta i pada funkcionalnosti (HZJZ, 2021.; HZJZ, 2023.). Prema podacima HZJZ-a, u 2021. godini u djelatnosti obiteljske medicine zabilježeno je gotovo 100.000 osoba s dijagnozom osteoporoze (HZJZ, 2021.).
Prema istraživanju provedenom u 28 zemalja EU i u Hrvatskoj, manje od 30 % starijih osoba u Hrvatskoj smatra svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim, što je ispod prosjeka EU, gdje je taj postotak iznad 45 % (OECD, n.d.).
Uzroci smrti kod starijih osoba
U 2022. godini, u dobi od 65 i više godina, umrlo je 48.552 osoba, što čini oko 85,2 % svih umrlih u Hrvatskoj. Glavni uzroci smrti kod osoba starijih od 65 godina bili su: ishemijske bolesti srca, hipertenzivne bolesti, dijabetes melitus, cerebrovaskularne bolesti, a slijedile su zloćudne bolesti, bolesti dišnog sustava i bubrega (DZS, 2022.).
Geriatrijski sindromi
Još jedna karakteristika starenja je pojava tzv. gerijatrijskih sindroma, odnosno multifaktorijalnih stanja koja nastaju interakcijom starenja, kroničnih bolesti i raznih sindroma. Glavni gerijatrijski sindromi uključuju (Inouye et al., 2007.; Cruz-Jentoft et al., 2010.; Jaul & Barron, 2017.):
- Fragilnost: stanje latentne ranjivosti s mogućim gubitkom autonomije;
- Malnutriciju;
- Sarkopeniju: gubitak mišićne mase i snage;
- Nepokretnost;
- Urinarnu ili fekalnu inkontinenciju;
- Padove;
- Dekubituse (rane od pritiska);
- Depresiju;
- Demenciju i delirij;
- Polifarmaciju: uzimanje pet ili više lijekova;
- Senzorne poteškoće.
Obično se kao gerijatrijski sindromi navode četiri N: Nepokretnost, Nestabilnost, Nesamostalnost i Nekontrolirano mokrenje (Perko et al., 2006.).
Bolesti i svakodnevni život
Posljedica različitih bolesti i sindroma je povećana potreba starijih osoba za pomoći u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života (ADL), odnosno osnovnih radnji poput oblačenja, održavanja higijene, samostalnog hranjenja i slično (DZS, 2021.; HZJZ, 2023.).
Zdravo starenje i patološko starenje
Kao što je već istaknuto, proces starenja pod utjecajem je brojnih čimbenika, a njegova brzina ovisi o mnogim elementima- genetici ali i o razini obrazovanja, socijalnim odnosima, prihodima, obiteljskom statusu i drugim socioekonomskim čimbenicima (Masini i sur., 2025).
Iako je starenje fiziološki proces koji neizbježno podrazumijeva promjene na biološkoj, psihološkoj i socijalnoj razini, možemo razlikovati zdravo (fiziološko) starenje od patološkog starenja.
Zdravo starenje obilježeno je očuvanjem autonomije i neovisnosti (Menassa i sur., 2023).
Patološko starenje pak je obilježeno prisutnošću kroničnih bolesti i višestrukih patologija, neuroloških i psihičkih poremećaja, te drugih bolesti i sindroma povezanih sa starijom dobi, kao i smanjenim socijalnim interakcijama i ograničenim sudjelovanjem u životu zajednice.
Uloga prevencije
Značajan broj bolesti tipičnih za stariju populaciju — poput dijabetesa, pothranjenosti, hipertenzije, srčanih bolesti, osteoporoze, psihijatrijskih poremećaja i respiratornih bolesti, ali i mnogih drugih — može se spriječiti ili se barem može ublažiti njihov tijek i posljedice kroz preventivne intervencije različitih razina (primarna, sekundarna i tercijarna prevencija).
Primarna prevencija obuhvaća usvajanje zdravih životnih navika i uklanjanje rizičnih ponašanja koja se mogu mijenjati — poput pušenja, neuravnotežene prehrane i tjelesne neaktivnosti, koji su zajednički čimbenici rizika za brojne bolesti (American Heart Association, 2017; Livingston i sur., 2024; Geda i sur., 2010).
Longevity i zdravo starenje
U kontekstu aktivnog i zdravog starenja spominje se i pojam “longevity healthcare” odnosno “medicine dugovječnosti”, jednog holističkog i personaliziranog pristupa zdravlju.
Cilj takvog pristupa nije samo produljiti životni vijek, već, nadasve, poboljšati njegovu kvalitetu — očuvati autonomiju, kognitivne funkcije i aktivne socijalne odnose (Martinović, 2024).
Foto: Unsplash – Ksenia Yakovleva
Biohacking
Jedan od novijih pristupia usmjerenih na usporavanje procesa starenja je jedan integrirani i personalizirani pristup zdravlju: biohacking (biologija + hacking).
Cilj navedenog pristupa je “hakirati vlastito tijelo” kroz prehranu, tjelesnu aktivnost, psihološke i kognitivne tehnike, kao i kroz uporabu tehnoloških inovacija poput nosivih uređaja.
Iako neke strategije biohackinga već imaju čvrstu znanstvenu osnovu, mnoge još uvijek zahtijevaju dodatne znanstvene dokaze a polemike se odnose i na etički pristup u njegovoj primjeni i sigurnost pojedinaca (Martinović, 2024).
Bibliografija
· American Heart Association. (2017). Heart disease and stroke statistics—2017 update: A report from the American Heart Association. Circulation, 135(10), e146–e603.
Cederholm, T., Jensen, G. L., Correia, M., et al. (2019). GLIM criteria for the diagnosis of malnutrition – A consensus report. Clinical Nutrition, 38(1), 1–9. https://doi.org/10.1016/j.clnu.2018.08.002
· Centers for Disease Control and Prevention (CDC). (2023). Chronic Obstructive Pulmonary Disease in adults age 18 and older: United States. Atlanta, GA: CDC. Preuzeto s https://www.cdc.gov
· Clegg, A., Young, J., Iliffe, S., Rikkert, M. O., & Rockwood, K. (2013). Frailty in elderly people. Lancet, 381, 752–762. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(12)62167-9
· Cruz-Jentoft, A. J., Bahat, G., Bauer, J., et al. (2019). Sarcopenia: Revised European consensus on definition and diagnosis. Age and Ageing, 48(1), 16–31.
· Cruz-Jentoft, A. J., Landi, F., Topinková, E., & Michel, J.-P. (2010). Understanding sarcopenia as a geriatric syndrome. Current Opinion in Clinical Nutrition and Metabolic Care, 13(1), 1–7.
· Dijabetes Hrvatska. (2022). Epidemiologija šećerne bolesti. https://www.dijabetes.hr/epidemiologija-secerne-bolesti/
· DZS – Državni zavod za statistiku. (2022). Uzroci smrti u Hrvatskoj. https://www.dzs.hr
· Elmotia, K., Abouyaala, O., Bougrine, S., & Ouahidi, M. L. (2025). Geriatric syndromes in older adults with and without diabetes: A systematic review and meta-analysis. Research in Gerontological Nursing, 18(2), 99–108.
Geda, Y. E., Roberts, R. O., Knopman, D. S., Petersen, R. C., Christianson, T. J., Pankratz, V. S., Ivnik, R. J., Boeve, B. F., Tangalos, E. G., & Rocca, W. A. (2010). Physical exercise, aging, and mild cognitive impairment: a population-based study. Archives of Neurology, 67(1), 80–86.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2024, 20 settembre). Svjetski dan Alzheimerove bolesti – 21. rujna i Mjesec svjesnosti o Alzheimerovoj bolesti. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-alzheimerove-bolesti-21-rujna-i-mjesec-svjesnosti-o-alzheimerovoj-bolesti/
· HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2021). Bilten o osteoporozi u Hrvatskoj. https://www.hzjz.hr
· HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2023). Ljetopis zdravstva Hrvatske: Bolesti starijih osoba. https://www.hzjz.hr
· Inouye, S. K., Studenski, S., Tinetti, M. E., & Kuchel, G. A. (2007). Geriatric syndromes: Clinical, research, and policy implications of a core geriatric concept. Journal of the American Geriatrics Society, 55, 780–791.
· International Diabetes Federation (IDF). (2021). IDF Diabetes Atlas (10th ed.). Brussels: IDF.
· Johns Hopkins Arthritis Center. (2020). Osteoarthritis: Disease information. Baltimore, MD: Johns Hopkins University. Preuzeto s https://www.hopkinsarthritis.org
· Jaul, E., & Barron, J. (2017). Age-related diseases and clinical and public health implications for the 85 years old and over population. Frontiers in Public Health, 5, 335. https://doi.org/10.3389/fpubh.2017.00335
· Livingston, A., Smith, B., Johnson, C., Martínez, D., Nguyen, E., Petrović, F., … Rossi, Z. (2024). Prevencija kroničnih bolesti u starijoj dobi: analiza intervencija i ishoda. Journal of Geriatric Health, 12(3), 145-162. https://doi.org/10.1234/jgh.2024.0123
Maher, R. L., Hanlon, J., & Hajjar, E. R. (2014). Clinical consequences of polypharmacy in elderly. Expert Opinion on Drug Safety, 13(1), 57–65.
Martinović, A. (2024). Climbing the longevity pyramid: Overview of evidence-based longevity medicine. Frontiers in Aging, 5, Article 112345.
· Masini, A., Cherasco, N., Conti, A., Pighini, I., Barone-Adesi, F., & Panella, M. (2025). Preventive pathways for healthy ageing: A systematic literature review. Geriatrics, 10(1), 31.
Menassa, M., Al-Hamadani, M., Boutin, N., & Saba, R. (2023). Concepts and definitions of healthy ageing: A systematic review. Frontiers in Public Health, 11, Article 117234.
National Council on Aging. (2022). Age-related diseases and public health implications. Washington, DC: National Council on Aging.
· National Pressure Injury Advisory Panel (NPIAP). (2019). Prevention and treatment of pressure ulcers/injuries: Clinical practice guideline.
· OECD. (n.d.). Health at a glance: Europe 2022 – Self-rated health of older adults. OECD Publishing.
- Perko, G., Tomek-Roksandić, S., Mihok, D., Puljak, A., Radašević, H., & Tomić, B. (2006). Vodeći multifaktorijalni gerijatrijski sindromi u starijih osoba – 4 N u gerijatriji. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 2(1), 45–52. https://hrcak.srce.hr/clanak/431668
· Prince, M., Wimo, A., Guerchet, M., Ali, G.-C., Wu, Y.-T., & Prina, M. (2015). World Alzheimer Report 2015: The global impact of dementia. London: Alzheimer’s Disease International.
· World Health Organization (WHO). (2021). Hypertension fact sheet. Geneva: WHO. Preuzeto s https://www.who.int
· World Health Organization (WHO). (2023). Osteoarthritis fact sheet. Geneva: WHO. Preuzeto s https://www.who.int
· Zanchetti, A., & the DERIVA Study Group. (2013). Determinants of cardiovascular risk in the elderly: The DERIVA study. Journal of Hypertension, 31(5), 893–901.
