Što kada se više ne može kod kuće?

Kao što je već istaknuto, jedan od najčešćih strahova među starijim osobama jest strah od napuštanja vlastitog doma. Rezultati nekih hrvatskih istraživanja ukazuju da starije osobe i u HRvatskoj preferiraju ostanak u vlastitom domu (ZIR.NSK.hr). Ostanak u vlastitom okruženju ne predstavlja samo subjektivnu preferenciju, već postoji i znanstvena podloga koja pokazuje kako ostanak kod kuće smanjuje osjećaj usamljenosti i socijalne izolacije te pozitivno utječe na fizičko i psihičko zdravlje starijih osoba (Chen i sur., 2022; National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine, 2020).

Ipak, može se dogoditi da skrb o starijoj osobi kod kuće više nije moguća.

Gdje ako ne kod kuće?

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 71/23), pružatelji usluge smještaja mogu biti: dom, centar za pružanje usluga u zajednici, udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća ili strana pravna osoba, obrtnik te obiteljski dom.

U svakodnevnom govoru često koristimo naziv “starački dom”, no taj termin obuhvaća različite vrste ustanova koje se razlikuju nadasve prema razini medicinske skrbi, a onda i po kapacitetima, programima, aktivnostima i cijenama, ovisno o vrsti skrbi i o tome je li riječ o javnom, subvencioniranom ili privatnom domu.

Vrste domova

Opći domovi za starije osobe (stacionarni)
Namijenjeni su samostalnim ili polusamostalnim starijim osobama. Pružaju pomoć oko osnovnih dnevnih aktivnosti (oblačenje, kuhanje itd.) i socijalnu skrb.
Domovi s povećanom medicinskom skrbi / za teško bolesne
Namijenjeni osobama s većim zdravstvenim poteškoćama. Pružaju stalnu medicinsku i sestrinsku skrb, rehabilitaciju i prilagođene programe njege.
Specijalizirani domovi za osobe s posebnim potrebama (demencija / Alzheimer)
Posvećeni osobama s navedenim bolestima.
Obiteljski domovi
Male ustanove u kućama ili manjim objektima za starije osobe koje ne zahtijevaju posebnu medicinsku njegu.
Domovi (ili odjeli domova) za palijativnu skrb
Namijenjeni osobama u terminalnoj fazi bolesti.

Ostale opcije

Centri za dnevni boravak / poludnevni boravak
Polustacionarne ustanove u kojima korisnici provode dio dana radi socijalizacije, dnevne njege, prehrane i aktivnosti.
Kombinirani / multifunkcionalni domovi
Nude stacionarni smještaj, dnevni boravak i palijativnu skrb prema potrebama korisnika.
Co-housing
U Hrvatskoj postoje tek poneka idejna rješenja za suživot starijih osoba u zajedničkim stambenim zajednicama.

Kapaciteti i liste čekanja

Podaci o broju domova i kapacitetima često su konfuzni, a izvori nisu uvijek formalni:

Prema Uredu ombudsmana za prava starijih osoba, u Hrvatskoj su 2023. godine djelovala 3 državna i 45 decentraliziranih domova kojima upravljaju županije, gradovi ili općine, s ukupnim kapacitetom od 11.383 korisnika. Također je zabilježeno 378 obiteljskih domova (Ured ombudsmana, 2023).
Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) u Godišnjem statističkom izvješću o domovima i korisnicima socijalne skrbi iz 2022., u Hrvatskoj je bilo 47 državnih i 121 privatnih ili obiteljskih domova, ukupno 21.931 smještajno mjesto.
Ukupan broj smještajnih mjesta u domovima za starije osobe u zemlji iznosio je 30.348 mjesta (MROSP, 2022).
Krajem 2024. godine bilo je 674 pružatelja usluga smještaja za starije osobe: 3 državna, 7 čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, 45 čiji je osnivač jedinica regionalne samouprave, 306 obiteljskih domova te 313 drugih pružatelja usluga (ukupnog kapaciteta preko 30.000 korisnika) (Bloomberg Adria).
Prema članku Jutarnjeg lista, u Hrvatskoj postoji 55 domova za starije i nemoćne osobe čiji su osnivači država, županije ili općine/gradovi (Turčin, Župičić, Jutarnji list, 2024).

Privatne opcije uvelike nadmašuju broj državnih i decentraliziranih domova, a potreba za smještajem i profitabilnost privlače veliki interes privatnog sektora. Visoki fiksni troškovi djelatnosti doveli su u ostatku Europe i svijeta do koncentracije ponude među nekoliko velikih operatera, a jedan od njih (Emeis) već je prisutan i u Hrvatskoj s tri privatna doma.

Ako tražiš dom, postoji više internetskih stranica koje nude kompletan popis domova!

Problemi

Nedovoljan broj domova uzrokuje duge liste čekanja, a na mjesto u državnom domu može se čekati i preko 10 godina.
Visoke cijene smještaja:
- Javni domovi: 400–700 € mjesečno, ovisno o županiji i vrsti njege (DZS INO Split).
- Privatni domovi: i preko 2.000 € mjesečno (vlastiti izvor).
Dodatni troškovi: prijevoz do bolnice, pratnja, razne potrepštine.

Foto: Pexels – Fatima Acunman

Korišteni izvori