Paradoks: živjeti dugo, ali ne ostarjeti.
S jedne strane, gotovo svi žele živjeti dugo i vjeruju da će im napredak znanosti omogućiti da ostvare taj san, no s druge strane, nitko zapravo ne želi postati star.
Kad kažem „star“, mislim…
Dok ovo pišem, pada mi na pamet refren one pjesme Plavog orkestra „Bolje biti pijan nego star“. Sličan rezultat proizlazi i iz studije koju je 2018. godine proveo Ipsos u suradnji s organizacijom Centre for Ageing Better, a koja je obuhvatila 18.262 odrasle osobe u dobi od 16 do 64 godine iz 30 različitih zemalja. Rezultati studije pokazali su da samo jedna trećina ispitanika pozitivno gleda na starenje. Iako su uz riječ “star” povezivali i pozitivne karakteristike, poput mudrosti, prevladavale su ipak negativne asocijacije poput „ranjivosti“, „usamljenosti“ i „nepravednog odnosa društva prema starijima“ (Ipsos, 2018).
U jednom istraživanju iz 2004. godine studenti Sveučilišta u Zadru opisali su stare ljude na sljedeći način: senilni (56%), čangrizavi (38%), dosadni (23%), bolesni i boležljivi (15%), usporeni i nostalgični (15%), uplašeni zbog starosti i smrti (13%), zaboravni i preosjetljivi (12%), tvrdoglavi i bespomoćni (10%). Tek 18% ih je opisalo kao mudre, a isti je broj definirao starije osobe kao iskusne (EU IPA IV, n.d.).
Čega se bojimo?
Stalne poruke protiv starenja koje prenose mediji, a koje odražavaju vrijednosti suvremenog društva, često kod ljudi izazivaju tzv. sindrom Doriana Graya – zabrinutost zbog fizičkog i mentalnog propadanja koje dolazi s godinama (Brosig i sur., 2001).
Ta zabrinutost, u težim slučajevima, može prerasti u ozbiljnu fobiju, poznatu kao gerontofobija ili geraskofobija (Bunzel, 1973; Hofmeier, 2017).
Promatrajući društvene mreže i medije općenito, čini se da je glavna briga zadržati mladolik izgled. Tjeskoba vezana uz fizičko starenje doista jest vrlo raširena i javlja se već u mlađoj dobi, osobito kod žena, jer se od njih očekuje da dulje zadrže tjelesne karakteristike mladosti – znatno više nego od muškaraca (Husain i sur., 2025).
Iz tog straha proizlazi još jedan fenomen – tzv. tjelesni dismorfizam, odnosno pretjerana usmjerenost na fizičke nedostatke, što nerijetko dovodi do čestih estetskih zahvata (Carrard i sur., 2021).
Često primam komplimente poput: „Izvrsno izgledaš za svoje godine“, za koje sugovornici očekuju da će mi se svidjeti, a meni zapravo smetaju. Isto tako, nasmijavaju me izjave poput: „Pedesete su nove tridesete“.
Imam točno onoliko godina koliko imam, a pedeset je pedeset — danas kao i jučer. Starenje je ok, i u svakoj dobi možemo biti lijepi, ukusni, elegantni, a uz malo sreće i dosta truda, i vitalni i aktivni.
Kad izađem s majkom, ljudi nas često zaustavljaju da joj upute komplimente zbog njene elegancije. A ona ima 87 godina.
No, budimo ozbiljni — stvarni strahovi su drugi!
Nažalost, ne postoji mnogo podataka o strahovima povezanima sa starenjem među hrvatskim građanima. Najrelevantnije informacije prikupila je agencija GfK 2008. godine na uzorku od 1.000 ispitanika, a odnose se na opće strahove. Istraživanje je pokazalo da su bolest, smrt i ekonomski problemi među najizraženijim strahovima i u Hrvatskoj (Index.hr).
Rezultati istraživanja “Dob bez dobi” (Età senza Età), koje je 2024. proveo Nestléov opservatorij u Italiji, pokazali su kako se strahovi vezani za starenje znatno razlikuju ovisno o dobi: među mlađima prevladava strah od fizičkog izgleda, dok se s godinama sve više javljaju strahovi povezani sa zdravljem, gubitkom neovisnosti, usamljenosti i gubitkom smisla života (Nestlé Italia, 2024).
I prethodno spomenuta Ipsosova studija otkrila je da su zdravlje i financijska sigurnost glavne brige ispitanika. Slično pokazuje i istraživanje provedeno 2024. godine na 2.000 američkih građana, koje je istaknulo i dodatne strahove: gubitak smisla života, neovisnosti, osjećaj usamljenosti te strah od napuštanja svog doma i odlaska u ustanovu za starije osobe.
Ne samo strah!
Srećom, sva istraživanja pokazala su i da ispitanici imaju pozitivna očekivanja vezana uz starost.
Ipsosovo istraživanje pokazalo je da se pomisao na starost često povezuje s pojmom više slobodnog vremena i mogućnošću posvećivanja obitelji, prijateljima, hobijima i putovanjima.
Posebno ohrabrujući rezultati dolaze iz Nestléova istraživanja, koje je pokazalo da se čak 69 % Talijana starijih od 65 godina osjeća mentalno mlađe od svoje stvarne dobi. Taj osjećaj „mladosti“ usko je povezan s planiranjem budućnosti i aktivnim načinom života, što dodatno naglašava važnost politika za aktivno starenje, pravilnog društvenog pristupa prema starijim osobama, kao i osobnog zalaganja pojedinaca.
Foto: Rod Long – Unsplash
Bibliografija
- Brosig, B., Kupfer, J., Niemeier, V., & Gieler, U. (2001). The “Dorian Gray Syndrome”: Psychodynamic need for hair growth restorers and other “fountains of youth.” International Journal of Clinical Pharmacology and Therapeutics, 39(7), 279–283. https://doi.org/10.5414/cpp39279
- Bunzel, J. H. (1973). Recognition, relevance and deactivation of gerontophobia: Theoretical essay. Journal of the American Geriatrics Society, 21(2), 77–80.
- Hofmeier, S. M., Runfola, C. D., Sala, M., Gagne, D. A., Brownley, K. A., & Bulik, C. M. (2017). Body image, aging, and identity in women over 50: The Gender and Body Image (GABI) study. Journal of Women & Aging, 29(1), 3–14. https://doi.org/10.1080/08952841.2015.1065140
- 27399268; PMCID: PMC5215963.https://doi.org/10.1111/j.1532-5415.1973.tb01222.x
- Carrard, I., Argyrides, M., Ioannou, X., Kvalem, I. L., Waldherr, K., Harcourt, D., & McArdle, S. (2021). Associations between body dissatisfaction, importance of appearance, and aging anxiety with depression, and appearance-related behaviors in women in mid-life. Journal of Women & Aging, 33(1), 70–83. https://doi.org/10.1080/08952841.2019.1681882
- EU IPA IV. (n.d.). Projekt „Započnimo edukaciju sada kako bismo povećali opću odgovornost za skrb o starijim osobama“.
- Husain, W., Ijaz, F., Husain, M. A., Achraf, A., Isa, H. M., Trabelsi, K., Pandi-Perumal, S. R., Pakpour, A. H., & Jahrami, H. (2025). Gerascophobia or Excessive Fear of Aging Scale (GEFAS): Development, validation, and exploration of psychometric properties of a brief instrument using classical testing theory and item response theory. Archives of Gerontology and Geriatrics, 128, 105599. https://doi.org/10.1016/j.archger.2024.105599
- https://www.index.hr/vijesti/clanak/bolesti-ozljede-i-smrt-su-najveci-strahovi-prosjecnog-hrvata/408697.aspx?utm_source=chatgpt.com
- Ipsos & Centre for Ageing Better. (2018). Global attitudes on aging: Ipsos survey. [Rapporto]. Ipsos.
- Nestlé Italia. (2024). Età senza Età: Indagine dell’Osservatorio Nestlé sull’invecchiamento attivo. Nestlé Italia.
- Statista Research Department. (2024). Survey on aging concerns in the United States. Statista.
