Jedan naziv, brojni problemi i potrebe.
Neformalni (ili laički) njegovatelj je član obitelji, susjed ili prijatelj koji pruža pomoć osobi s poteškoćama na dobrovoljnoj bazi i bez naknade. U skupinu neformalnih njegovatelja spadaju, međutim, i plaćene njegovateljice koje nisu prošle specifičnu profesionalnu obuku za pružanje njege i podrške koju pružaju (UNECE, 2011).
Neki njegovatelji pružaju pomoć povremeno, drugi 24 sata dnevno; neki se brinu na daljinu, dok drugi žive s osobom koju njeguju. U literaturi se tako već razlikuje između njegovatelja menadžera i njegovatelja operativca (Jegermalm, Jeppsson Grassman, & Whitaker, 2022). Pomoć dalje može biti izravna (osobna njega, pomoć u kretanju, upravljanje terapijama, obroci, izlasci) ili neizravna (čišćenje, kupovina, priprema obroka, organizacija prijevoza i liječničkih pregleda) (National Institute on Aging, 2024).
Ovoj raznolikosti situacija odgovaraju jednako različite potrebe za podrškom njegovatelja, koje se mogu svrstati u dvije glavne kategorije:
- Podrška njegovatelju kako bi se zajamčila sigurnost osobe o kojoj skrbi te sigurnost i učinkovitost njege;
- Izravna podrška samom njegovatelju.
Ja sam njegovateljica svoje majke, iako živim daleko: zajedno s bratom koordiniram njezinu skrb, podržavam je u donošenju odluka, brinem se o birokratskim problemima koje ona ne može sama obavljati. Mi smo njegovatelji menadžeri i, s vremena na vrijem, operativci. Kada je moja majka zbog pada bila nepokretna, pružala sam joj i fizički svu potrebnu pomoć 24 sata dnevno. Moja prijateljica M. njegovateljica je majke s uznapredovalom demencijom koja živi na 400 km razdaljine; odbija pomoć, ali zahtijeva česte intervencije, pa prijateljica često ostavlja dijete i posao i žuri k njoj. Tako je i ona i menadžer i operativac. I tako dalje, gdje se okrenem, nailazim na prijatelje i poznanike sa sličnim problemima. V. pomaže svojoj majci nakon operacije: nakon posla žuri kod nje kako bi ju okupala, donijela hranu i lijekove te koordinirala kontakte s liječnicima. Prijateljica A. brine o ocu koji ima problema s pamćenjem, ali izlazi iz kuće s bankovnom karticom na kojoj je zabilježen PIN i ne odustaje od toga. Moj susjed, osamdesetogodišnjak, suprug je koji brine za bolesnu suprugu. Njegovateljica je i gospođa X, koja je ostavila obitelj u jednoj stranoj zemlji i došla raditi kao njegovateljica kako bi pomogla svojoj djeci i obitelji u domovini. Primjera je doista bezbroj i mogla bih ih navoditi u nedogled!
Neformalni njegovatelj: nevidljiva okosnica skrbi za starije i nemoćne
U Europi cijela jedna “vojska” od oko 80 milijuna osoba pruža neformalnu pomoć starijim osobama. Govori se o nevidljivoj vojsci jer u većini slučajeva njihova uloga i rad nisu priznati te, posljedično, nemaju podršku od strane društva. Tu vojsku uglavnom čine žene (80%).
Ekonomska vrijednost ove aktivnosti, izračunata na temelju vremena provedenog u njegovanju i gubitka radne produktivnosti, procjenjuje se između 2,4 % i 3,6 % europskog BDP-a, a da pritom nije uračunat negativan utjecaj na zdravlje samih njegovatelja (WHO, 2024; Peña-Longobardo & Oliva-Moreno, 2021; Huis in ’t Veld et al., 2022).
Hrvatska: kultura, obiteljske veze i strukturne manjkavosti
Hrvatski zakon obvezuje djecu na pružanje materijalne i moralne skrbi svojim roditeljima (čl. 291. i 292. Obiteljskog zakona; čl. 10. i 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).
Međutim, velika većina starijih osoba kojima je potrebna pomoć u Hrvatskoj živi u vlastitom domu, prvenstveno zato što obitelj u Hrvatskoj ima središnju ulogu i postoje vrlo snažne obiteljske veze. Rezidencijalne ustanove smatraju se zapravo “posljednjim rješenjem”. Osim toga, broj domova za stare i nemoćne u Hrvatskoj je nedostatan a cijene su im visoke.
Računa se da je u Hrvatskoj 2022. bilo 532.633 neformalnih njegovatelja i njegovateljica članova obitelji, od kojih je 67,95 % bilo žena, prosječne dobi od oko 50 godina, a gotovo 52 % bilo je istovremeno zaposleno. Prema europskim procjenama, hrvatski su njegovatelji u prosjeku pružali nešto manje od 16 sati skrbi tjedno, što odgovara ukupnoj godišnjoj vrijednosti od 1.574.413.123 eura ili 3,38 % ukupnog BDP-a (Peña-Longobardo & Oliva-Moreno, 2021).
Istraživanje koje su u Zagrebu proveli Štambuk i kolege na uzorku od 342 ispitanika starijih od 65 godina potvrdilo je prevalenciju njegovateljica prosječne dobi od 55 godina, koje su u gotovo 50 % slučajeva još uvijek bile zaposlene. U 14,7 % slučajeva skrbnik je bio supružnik, u 3,5 % susjedi i prijatelji. U 17,6 % slučajeva pružala se 24-satna skrb, a u 31,6 % također kontinuirana 24-satna njega (Štambuk, Rusac, Skokandić, 2018).
Generacija sendvič
Velik broj neformalnih njegovatelja skrbi o starijim roditeljima, istovremeno skrbeći i o maloljetnoj djeci. Riječ je o tzv. generaciji sendvič (sandwich generation). Podatci su dostupni za brojne države (Italiju, SAD i Kanadu npr.), no pretpostavlja se da je situacija slična u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.
Npr., prema talijanskom državnom zavodu za statistiku Istat-u, u 2019. godini čak 41,7 % Talijana brinulo se i za djecu mlađu od 15 godina i za nepokretne članove obitelji. U Kanadi, 2023., 13 % građana starijih od 15 godina spadalo je u kategoriju “sandwiched caregivers”: 62 % su bile žene, 38 % imalo je između 45 i 65 godina, a 15 % više od 65 godina (Statistics Canada, 2023). U SAD-u, 2021. godine, 71 % Amerikanaca između 40 i 59 godina brinulo se i za djecu i za starije roditelje (Willow Brook, 2021).
A uz generaciju sendvič postoji i generacija dvostrukog sendviča. Riječ je o osobama između 55 i 75 godina koje, osim brige o odrasloj djeci, paze i na unuke i starije supružnike ili roditelje (Centro Studi 50&Più, 2023).
Kao što je navedeno, u Hrvatskoj ne postoje statistički podaci o broju osoba koje se ubrajaju u sendvič generacije, ali prema riječima sociologa prof. Renata Matića, i u Hrvatskoj srednja generacija često “puca pod teretom” brige za djecu i roditelje (Vasilj, I.,Tportal, 2024).
Ne samo sendviči: sendviči na daljinu
Rastući problem je i geografska udaljenost: velik broj njegovatelja brine za članove obitelji koji žive u različitim državama (Baldassar, 2007).
Ovo je problem koji me osobno pogađa, jer dio mog “sendviča” – djeca – živi u Italiji, a drugi dio – stariji članovi obitelji – u Hrvatskoj. Iako su obje zemlje članice EU, što me, pretpostavljam, stavlja u povoljniji položaj u usporedbi s onima koji žive u državama bez takvih veza, već četiri godine živim u ovom teškom stanju koje me ispunjava osjećajem krivnje, ponajviše zbog nedovoljne prisutnosti uz svoje starije članove obitelji, brige na razdaljinu, nedostatka odmora tijekom godišnjeg odmora koji je u potpunosti posvećen različitim oblicima skrbi i pomoći.
Uloga vanjskih njegovateljica
Njihovateljice koje nisu članovi obitelji postaju nezaobilazni stup podrške starijima i nemoćnima. One često preuzimaju zadatke koje obitelj ne može osigurati zbog obaveza, udaljenosti ili nedostatka stručnosti.
Iako točno statistički podaci nisu dostupni, trend je očit — broj njegovateljica izvan obitelji u Hrvatskoj u stalnom je porastu. Najčešće dolaze iz nerazvijenijih i ratom pogođenih područja bivše Jugoslavije (npr. sjeverna Hrvatska, Bosna i Hercegovina), što otvara pitanje socijalne i ekonomske dinamike migracija u regiji. Njihov rad je često nereguliran zakonski, što znači da nisu jasno definirana njihova prava i obaveze, nemaju zaštitu u slučaju zloupotrebe i često rade bez socijalne sigurnosti.
Primjer Italije pokazuje koliko je ova pojava široka i kompleksna: u Italiji se broji c.a. 1,12 milijuna njegovateljica (2020.), većinom starijih žena iz drugih dijelova svijeta, čime se otvara pitanje globalnih migracijskih i socijalnih problema[(Censis – Assindatcolf, 2025; Pensionati Cisl, 2024; Welforum, 2024; Repubblica, 2024)]..
Foto: Dominik Lange vuoiqw4oeli – Unsplash
Bibliografija:
· Addati, L., Cattaneo, U., Esquivel, V., & Valarino, I. (2018). Care work and care jobs for the future of decent work. Geneva: International Labour Organization. Dostupno na: https://www.ilo.org/publications/major-publications/care-work-and-care-jobs-future-decent-work
· Alzheimer’s Disease International; Karolinska Institutet. (2018). Global estimates of informal care. London. Dostupno na: https://www.alzint.org/u/global-estimates-of-informal-care.pdf
· Baldassar, L. (2007). Transnational families and aged care: The mobility of care and the migrancy of ageing. Journal of Ethnic and Migration Studies, 33(2), 275–297. https://doi.org/10.1177/1473325007080404
· Brenna, E. (2017). Il ruolo della famiglia nell’assistenza agli anziani in Europa e in Italia. Politiche Sanitarie. Dostupno na: https://www.politichesanitarie.it/archivio/3572/articoli/35550/
· Censis – Assindatcolf. (2025). Family (Net) Work – Rapporto 2025. Roma: Censis. Dostupno na: https://www.censis.it/lavoro/lavoro-domestico-italia-85-badanti-ogni-100-persone-sole-over-60
· Centro Studi 50&Più. (2023). La generazione doppio panino.
· Huis in ’t Veld, T., Korver, D., Orhan, R., & Berenschot, L. (2022). The economic value of informal long-term care. European Journal of Public Health, 32(Suppl. 3). https://doi.org/10.1093/eurpub/ckac130.121
· Istat. (2019). Conciliazione tra lavoro e famiglia. Roma: Istat.
Jegermalm, M., Jeppsson Grassman, E., & Whitaker, A. (2022). Three caregiver profiles: who are they, what do they do and how do they differ? Evidence from a population-based Swedish survey. European Journal of Social Work, 25(6), 1015–1028. https://doi.org/10.1080/13691457.2021.2016647
· National Institute on Aging. (2024). Aging in place: Growing older at home. Dostupno na: https://www.nia.nih.gov/health/aging-place/aging-place-growing-older-home
· Peña-Longobardo, L. M., & Oliva-Moreno, J. (2021). The economic value of non-professional care: A Europe-wide analysis. International Journal of Health Policy and Management, 11, 2272–2286. https://doi.org/10.34172/ijhpm.2021.149
· Sage Journals. (2007). Caregiver globali e famiglie transnazionali. Dostupno na: https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1473325007080404
· Statistics Canada. (2023). The sandwich generation. Dostupno na: https://www150.statcan.gc.ca/n1/pub/11-008-x/2010001/article/11072-eng.htm
· UNECE. (2011). Policy Brief on Ageing: Informal care of older persons. Dostupno na: https://unece.org/DAM/pau/age/Policy_briefs/ECE_WG1_31.pdf
Vasilj, I. (2024, travanj 21). Hrvatska, sendvič-država: Kako srednja generacija puca pod teretom brige za djecu i roditelje. Tportal. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatska-sendvic-drzava-kako-srednja-generacija-puca-pod-teretom-brige-za-djecu-i-roditelje-foto-20240421
· WHO. (2024). Supporting informal long-term caregivers. Geneva: WHO. Dostupno na: https://iris.who.int/handle/10665/379077
· Willow Brook. (2021). The sandwich generation in the U.S.
