Zašto se osoba koju njegujemo tako ponaša?

Hladno je nedjeljno jutro, jedno od onih kada rado ostajemo kod kuće, na toplom, okruženi ugodnom atmosferom.
No za njegovatelja ostanak kod kuće često nije izbor, nego nužnost. A atmosfera u kući često nije nimalo umirujuća ni ugodna.

Briga o drugima ne donosi samo veliki fizički napor, koji sam po sebi iscrpljuje tijelo i um, već je često još teže razumjeti i podnijeti ponašanja osobe o kojoj se brinemo – osobe koju volimo, pokušavamo zaštititi, pomoći joj i pružiti joj podršku.

Nije rijetko da se uhvatimo kako razmišljamo:
„Postao je sebičan.”
„Postala je zločesta.”
„Više nije ni na čemu zahvalna.”

U težim slučajevima javljaju se kod osobe koju njegujemo i verbalna, a ponekad i fizička agresija.
A ipak, savjet je uvijek isti:
„Pokušaj razumjeti, nemoj to shvaćati osobno – iz njega/nje progovaraju starost, nemoć i bolest.”

Vjerujem da odgovor na pitanje „Je li u pitanju narav ili bolest?” može pomoći da lakše podnesemo psihološki teret njege.

Izvor: Unisplash – ArtYom Kabajev

Znanost nam jasno govori:
Gubitak zdravlja – našeg ili zdravlja voljene osobe – jedan je od glavnih, ako ne i glavni, uzrok stresa i negativnih emocija.

Kada zdravlje počne slabiti, javljaju se emocije koje je teško kontrolirati:
tjeskoba, depresija, ljutnja, razdražljivost, tuga, strah, osjećaj nepravde, demoralizacija…
Često ne dolaze jedna po jedna, nego sve zajedno.

Bolest ne pogađa samo tijelo.
Ona pogađa i raspoloženje i ponašanje.

Lijekovi, bol, umor i fizička ograničenja mijenjaju način na koji osoba reagira na svijet.
A kada se netko osjeća ovisnim o drugima – fizički, financijski i emocionalno – pojavljuju se tamne misli, frustracija i ljutnja.
Osobito kod starijih ljudi kod kojih budućnost često izgleda bez planova i perspektive.

Znanstvena literatura objašnjava da osobine ličnosti prije bolesti i prethodni način odnosa s drugima mogu utjecati na jačinu i oblik simptoma i reakcija.
No u većini slučajeva ne mijenja se karakter osobe, već emocionalna stanja: ljutnja, tjeskoba, strah i tuga.

Zamislimo kroničnu bol.
Kada nikako ne prestaje, ona troši strpljenje, gasi smirenost i potiče razdražljivost i ljutnju.

Zamislimo onkološke ili terminalne bolesti: one nose sa sobom strah, sram, ljutnju i zbunjenost – a sve to teško pogađa i one koji se o bolesnicima brinu, često dovodeći ih do depresije.

Što je bolest teža i dugotrajnija, to su emocionalne posljedice intenzivnije.

Najkompleksniji i najteži slučajevi vezani su uz demenciju i druge neurološke bolesti. To potvrđuje i velika količina znanstvenih radova te brojne udruge i zajednice koje pružaju podršku njegovateljima.

U tim slučajevima izazov je još veći jer se mijenjaju um, ponašanje i osobnost.

Nemir, agresivnost, deluzije, apatija, gubitak inhibicija…

Kada smo umorni, iscrpljeni i emocionalno ispražnjeni, lako ponašanje osoba koje njegujemo pripisujemo sebičnosti, zloći ili nezainteresiranosti.
Tada emocionalni teret postaje još teži.

Dragi njegovatelju, nadam se da će ti ove spoznaje – za koje znam da ih već osjećaš srcem – pomoći u trenucima kada ti je posebno teško.

Bibliografija

1. Admodt, W. W., et al. (2023). Caregiver burden in Parkinson disease: A scoping review of the literature from 2017–2022;
2. Cheng, S.-T. (2017). Dementia caregiver burden: A research update and critical analysis. Current Psychiatry Reports, 19, 64;
3. 3. da Silva, T. B. L., et al. (2021). Neuropsychiatric Symptoms in Behavioral Variant Frontotemporal Dementia and Alzheimer’s Disease: A Longitudinal Study. Frontiers in Neurology, 12, 728108;
4. Gómez-Gallego, M., et al. (2021). Predictors of Caregiver Burden of Patients with Alzheimer Disease: A Cross-Sectional Study. International Journal of Environmental Research and Public Health, 18(20), 10707;
5. Greenop, K. R., et al. (2009). Premorbid personality traits are associated with post-stroke behavioral and psychological symptoms: A three-month follow-up study (Perth, Western Australia). International Psychogeriatrics;
6. Greenop, K. R., et al. (2009). Premorbid personality traits are associated with post-stroke behavioral and psychological symptoms: A three-month follow-up study (Perth, Western Australia). International Psychogeriatrics;
7. Huang, W.-C., Chang, M.-C., Wang, W.-F., & Jhang, K.-M. (2022). A Comparison of Caregiver Burden for Different Types of Dementia: An 18-Month Retrospective Cohort Study. Frontiers in Psychology, 12, 798315;
8. Kaila, L. V., et al. (2025). The evolving therapeutic landscape of dementia with Lewy bodies. The Lancet Neurology;
9. Kunzmann, U., Schilling, O., Wrosch, C.,et al. (2019). Negative Emotions and Chronic Physical Illness: A Lifespan Developmental Perspective. Health Psychology. 38. 949-959. 10.1037/hea0000767;
10. Leroi, I., et al. (2012). Apathy and impulse control disorders in Parkinson’s disease: A direct comparison. Parkinsonism & Related Disorders, 18(2), 198–203;
11. Leroi, I., et al. (2012). Carer burden in apathy and impulse control disorders in Parkinson’s disease. International Journal of Geriatric Psychiatry;
12. Majer, R., et al. (2020). Neuropsychiatric symptoms, quality of life and caregivers’ burden in dementia;Open Medicine (Warsaw), 15, 905–914;
13. Mosley, P. E., et al. (2018). The site of stimulation moderates neuropsychiatric symptoms after subthalamic deep brain stimulation for Parkinson’s disease. npj Parkinson’s Disease;
14. Rigby, H., Gubitz, G., & Phillips, S. (2009). A systematic review of caregiver burden following stroke. International Journal of Stroke;
15. Silverman, H. E., et al. (2021). The contribution of behavioral features to caregiver burden in FTLD spectrum disorders. Alzheimer’s & Dementia, 18(3), 457–466;
16. Tan, Y. L., et al. (2024). Psychological and social impacts of frontotemporal dementia on caregivers and family members: A systematic review. Aging & Mental Health;
17. Warren, A., et al. (2022). Behavioral and Psychological Symptoms of Dementia as a Means of Communication: Considerations for Reducing Stigma and Promoting Person-Centered Care. Frontiers in Psychology, 13, 875246.